Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
-
- Direktor železnice
- Postovi: 523
- Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
- Kontakt:
Re: Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
Dobrun, skica
- Prikačeni fajlovi
-
- IMG-b398a545089cb4b7353a50a2a01c2b56-V.jpg (229.31 KiB) Pogledano 3455 puta
-
- Direktor železnice
- Postovi: 523
- Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
- Kontakt:
Re: Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
Pozdravljen, g. Darko. Ja sam, prije više od 2 mjeseca, dotičnom gospodinu poslao poruku, objasnio mu radi čega ga tražim, ali mi nije odgovorio.železocestnik napisao:za Igor Legaz:
Pa nazovi Amira Kurbegovića, pa će ti reći, ko je taj M. baron Liedescron.
pozdrav
Darko
Vratimo se u Višegrad i na moj post od 14.10.2018.
U tom postu sam bio napisao da je Drina "odnijela" kamenu ogradu UNESCO ćuprije u Višegradu, jer nisam sumnjao u istinitost mnogobrojnih članaka o tome da je katastrofalni povodanj iz 1896. oštetio ćupriju, na način kako piše ovdje:Igor Legaz napisao:
Deset godina prije puštanja u promet pruge iz ove teme, Višegrad je bio katastrofalno poplavljen. Taj povodanj Drine iz 1896. je "odnio" kamenu ogradu vezirove ćuprije [prilog 3]. Dakle, grandiozno djelo Mimara Sinana (građeno od 1571. do 1577.) je odoljelo nabujaloj Drini! Ni Drina (za koju je opće poznato da nema apsolutno nikakve samilosti kad nabuja) nije uspjela uništit to graditeljsko (UNESCO) umijeće
http://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=2758
Međutim, povodanj Drine iz 1896. nije "odnio" ogradu mosta u Višegradu, jer legendarni most, do tada, uopće nije imao ogradu!
Ruski slavist Александр Гильфердинг je 1858. bio u Višegradu i napisao je: "каменный мостъ, но безъ перилъ".
- Prikačeni fajlovi
-
- Drina.1896.jpg (89.36 KiB) Pogledano 4159 puta
-
- A.G.jpg (27.58 KiB) Pogledano 4159 puta
-
- bez.ograde.1858.jpg (140.7 KiB) Pogledano 4159 puta
-
- Direktor železnice
- Postovi: 1355
- Pridružio se: 03 Jul 2016, 13:07
- Kontakt:
Re: Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
za Igor Legaz:
ovaj put uhvatio si se u koštac sa svim historičarima i inženjerima u Bosni i Hercegovini.
Jer u predlogu za UNESCO stoji, da je bila prije katastrofalne povodnji 1896.godine na mostu ograda.
Pitanje kakva, korkalet (parapet) ili nešto.
primjer: http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/12-1953.pdf
Jedino što ti ide u dobro je to, da u BiH nacrta za taj most ispred 1907 NEMA.
Ali postoji slika u nemačkih građevinskih novinama iz 1873. godine, kde se može vidjet, da postoji nekakva ograda...


Možda bi trebalo da se posmatra, kako je voda u katastrofalne povodnji 1896.godine prešla preko mosta. Kao Leonardo da Vinci, pa crtati...

Meni izgleda, kao da je uzvodna ograda još na mestu, a donja već "skinuta".
Proveriti je potrebno, da li postoje još fotografije, kad rijeka još nije bila tako visoka.
Možda je nešto više o ogradi/parapetu napisano u članku iz 1889. godine
Kosta HÖRMANN, Ćuprija u Višegradu, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, I-IV, Sarajevo, 1889
Ovo o ogradi važi za vrijeme oko katastrofalne povodnji 1896.godine. Šta je bilo prije neznam.
Ograda na mostu bila je visoka oko metar.
Kada su uradilo novu, bila je široka 60 santimetara.
!905. godine most je već imao opet ogradu:

izvor: https://hrcak.srce.hr/file/293993
pozdrav
Darko
ovaj put uhvatio si se u koštac sa svim historičarima i inženjerima u Bosni i Hercegovini.
Jer u predlogu za UNESCO stoji, da je bila prije katastrofalne povodnji 1896.godine na mostu ograda.
Pitanje kakva, korkalet (parapet) ili nešto.
primjer: http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/12-1953.pdf
Jedino što ti ide u dobro je to, da u BiH nacrta za taj most ispred 1907 NEMA.
Ali postoji slika u nemačkih građevinskih novinama iz 1873. godine, kde se može vidjet, da postoji nekakva ograda...


Možda bi trebalo da se posmatra, kako je voda u katastrofalne povodnji 1896.godine prešla preko mosta. Kao Leonardo da Vinci, pa crtati...

Meni izgleda, kao da je uzvodna ograda još na mestu, a donja već "skinuta".
Proveriti je potrebno, da li postoje još fotografije, kad rijeka još nije bila tako visoka.
Možda je nešto više o ogradi/parapetu napisano u članku iz 1889. godine

Kosta HÖRMANN, Ćuprija u Višegradu, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, I-IV, Sarajevo, 1889
Ovo o ogradi važi za vrijeme oko katastrofalne povodnji 1896.godine. Šta je bilo prije neznam.
Ograda na mostu bila je visoka oko metar.
Kada su uradilo novu, bila je široka 60 santimetara.
!905. godine most je već imao opet ogradu:

izvor: https://hrcak.srce.hr/file/293993
pozdrav
Darko
-
- Direktor železnice
- Postovi: 523
- Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
- Kontakt:
Re: Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
Da, točno, u pravu ste. Александр Гильфердинг je 1858. (ili 1857.) godine prešao preko tog mosta. Ako mu je vjerovati na zapisu da jest "каменный мостъ, но безъ перилъ", a na fotografiji iz 1896. se vidi kamena ograda na mostu (označio sam crvenim), onda je moguće da je ograda dozidana po K.u.K. okupaciji, dakle nakon 1878. Kad budem našao vremena, potražit ću opise drugih putopisaca, pogotovo od Evliya Çelebi.ovaj put uhvatio si se u koštac sa svim historičarima i inženjerima u Bosni i Hercegovini.
Jer u predlogu za UNESCO stoji, da je bila prije katastrofalne povodnji 1896.godine na mostu ograda.
Pitanje kakva, korkalet (parapet) ili nešto.
Meni izgleda, kao da je uzvodna ograda još na mestu, a donja već "skinuta".
Proveriti je potrebno, da li postoje još fotografije, kad rijeka još nije bila tako visoka.
Ovo o ogradi važi za vrijeme oko katastrofalne povodnji 1896.godine. Šta je bilo prije neznam.
Ograda na mostu bila je visoka oko metar. Kada su uradilo novu, bila je široka 60 santimetara.
!905. godine most je već imao opet ogradu
- Prikačeni fajlovi
-
- drina1896.b.jpg (230.2 KiB) Pogledano 4133 puta
-
- Direktor železnice
- Postovi: 523
- Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
- Kontakt:
Re: Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
Posve netipično za njega, Evliya Çelebi (1664.) je dao razočaravajuće štur opis ćuprije u Višegradu (prilog 1).
Slovenac Benedikt Kuripečič (Benedict Curipeschitz von Obernburg)
https://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi312629/
je bar nacrtao Višegrad i drveni most na Drini (prilog 3), kad je 1530. tamo bio (prilog 2)
Slovenac Benedikt Kuripečič (Benedict Curipeschitz von Obernburg)
https://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi312629/
je bar nacrtao Višegrad i drveni most na Drini (prilog 3), kad je 1530. tamo bio (prilog 2)
- Prikačeni fajlovi
-
- Evliya.Celebi.jpg (206.49 KiB) Pogledano 4127 puta
-
- B.K.jpg (115.86 KiB) Pogledano 4127 puta
-
- Kuripecic.Visegrad.1530.jpg (249.65 KiB) Pogledano 4127 puta
-
- Direktor železnice
- Postovi: 523
- Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
- Kontakt:
Re: Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
Zadali ste mi posla s ovim "1907"
Što se tiče "hvatanja u koštac s historičarima", ovo su "sitni čipovi". Izgleda da sam ipak otkrio da je na baš na Drini (Brod) bio najdulji jednolučni kameni most, koji je do XIX. st. napravljen, bilo gdje i bilo kad. Eto Vam "historičara". Zamislite da se komisija za očuvanje historijske baštine BiH, još nije sjetila da mostovni prijelaz Drine u Brodu proglasi zaštićenom arheološkom lokacijom. Očekujte vrlo uskoro nešto jako bitno o Brodu.
Idemo sad od Višegrada prema istoku, odnosno uzvodno uz Rzav, do Dobruna.
Ovo (prilog 2) je arhivska forografija Dubruna, ali ne znam iz koje godine. Naselje Dobrun mi nije poznato, pa se ne mogu orijentirati. Moguće je, da se na lijevoj strani fotografije, uzduž, vidi nasip od pruge. Kad vozim u taj dio Bosne, zastanem kod manastira i kod džamije, naravno, sve to ako je dan, te ako nema kiše.
Donja fotografija (prilog 3) je konkretnija.
U kadru je džamija u Dubrunu, koja je karakteristična po minaretu, potpuno odvojenom od pripadajuće zgrade. Takve džamije su prava rijetkost.
Kolosijek, koji se vidi na mostu na Rzavu, pripada obnovljenoj uskotračnoj pruzi Višegrad - Mokra Gora.
Granični prijelaz Vardište je još malo uzvodno uz Rzav (ulijevo u odnosu na fotografa).
Našao sam jednu fotografiju iz (najkasnije) 1894. (prilog 1).... u BiH nacrta za taj most ispred 1907 NEMA ...
Što se tiče "hvatanja u koštac s historičarima", ovo su "sitni čipovi". Izgleda da sam ipak otkrio da je na baš na Drini (Brod) bio najdulji jednolučni kameni most, koji je do XIX. st. napravljen, bilo gdje i bilo kad. Eto Vam "historičara". Zamislite da se komisija za očuvanje historijske baštine BiH, još nije sjetila da mostovni prijelaz Drine u Brodu proglasi zaštićenom arheološkom lokacijom. Očekujte vrlo uskoro nešto jako bitno o Brodu.
Idemo sad od Višegrada prema istoku, odnosno uzvodno uz Rzav, do Dobruna.
Ovo (prilog 2) je arhivska forografija Dubruna, ali ne znam iz koje godine. Naselje Dobrun mi nije poznato, pa se ne mogu orijentirati. Moguće je, da se na lijevoj strani fotografije, uzduž, vidi nasip od pruge. Kad vozim u taj dio Bosne, zastanem kod manastira i kod džamije, naravno, sve to ako je dan, te ako nema kiše.
Donja fotografija (prilog 3) je konkretnija.
U kadru je džamija u Dubrunu, koja je karakteristična po minaretu, potpuno odvojenom od pripadajuće zgrade. Takve džamije su prava rijetkost.
Kolosijek, koji se vidi na mostu na Rzavu, pripada obnovljenoj uskotračnoj pruzi Višegrad - Mokra Gora.
Granični prijelaz Vardište je još malo uzvodno uz Rzav (ulijevo u odnosu na fotografa).
- Prikačeni fajlovi
-
- najkasnije.1894.jpg (202.7 KiB) Pogledano 4106 puta
-
- Dobrun.jpg (255.53 KiB) Pogledano 4106 puta
-
- Dobrun.dzamija.jpg (116.28 KiB) Pogledano 4106 puta
-
- Direktor železnice
- Postovi: 523
- Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
- Kontakt:
Re: Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
Na detalju "Skizze des Bahnnetzes mit der Einteilung der BahnerhaltungsSectionen und der Bahnmeisterstrecken“, [Bosnisch-Herzegowinische Staatsbahnen, 1907, ÖSTA], ucrtana je tematska pruga.
Na cjelovitog skici, upisana je stanica "Ustiprača - Goražde"
Na cjelovitog skici, upisana je stanica "Ustiprača - Goražde"
- Prikačeni fajlovi
-
- IMG-18a89659080d7c4fc2a3a8e7f196a9b5-V.jpg (211.93 KiB) Pogledano 4062 puta
-
- Direktor železnice
- Postovi: 1355
- Pridružio se: 03 Jul 2016, 13:07
- Kontakt:
Re: Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
Pozdravljeni,

Izvor/Quelle: AT-OeStA/KA BS I WK Fronten Serbien, 3144
pozdrav
Darko
Puno bolja resolucija mosta iz Bečkog arhiva:Igor Legaz napisao:Željezna konstrukcija, spomenuta u prilogu iz prethodnog posta, a koja je postavljena kao "nadomjestak" za vandalski razoren dio vezirove ćuprije u Višegradu, prikazana je na fotografiji uz ovaj post.
Izvor/Quelle: AT-OeStA/KA BS I WK Fronten Serbien, 3144
pozdrav
Darko
-
- Direktor železnice
- Postovi: 1355
- Pridružio se: 03 Jul 2016, 13:07
- Kontakt:
Re: Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
Pozdravljeni
Sada barem znamo, kada je sigurno bila stavljena ova gvoždena konstrukcija na most.
U Beć je došla na Vojno ministarstvo ova fotografija 23.5.1917:

Izvor/Quelle: AT-OeStA/KA BS I WK Fronten Serbien, 2206
pozdrav
Darko
Sada barem znamo, kada je sigurno bila stavljena ova gvoždena konstrukcija na most.
U Beć je došla na Vojno ministarstvo ova fotografija 23.5.1917:
Izvor/Quelle: AT-OeStA/KA BS I WK Fronten Serbien, 2206
pozdrav
Darko
Re: Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište
Lokalni putnički voz na stajalištu Čengić Vila spreman za polazak prema Bistriku i dalje,
http://www.google.com
http://www.google.com
- Prikačeni fajlovi
-
- loko.jpg (73.54 KiB) Pogledano 3982 puta
Ko je OnLine
Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gosta