Istočna pruga Sarajevo-Ustiprača-Višegrad-Vardište

[ivanjz]

Gospodin Braco Ajdin poslao mi je ovu fotografiju navodeći da se radi o Istočnoj pruzi. Moja pretpostavka je da se radi o železničkoj stanici Prača.

Http://www.google.com

[PECELJ]

Velika je verovatnoća da je u pitanju žel.stanica Prača. Na slici se vidi da je demontirana pruga iz pravca Višegrada ka ovoj stanici.
Na uvećanom detalju slike vidi se žel.most preko reke Prače koja je tu bila mala :

most.jpg (108.11 KiB) Pogledano 3093 puta

A ako pogledamo šemu koloseka u stanici Prača od S.Ignjatovića, sve će biti jasno :

Sarajevo_Visegrad-9 sk Praca 1.jpg (218.75 KiB) Pogledano 3093 puta

[mali.paja]

Ovo najvjerovatnije nije Prača. Ne mora biti ni da je most preko rijeke Prače nego preko nekog puta. Prača je dosta velika za ovako mali most. Nije čak ni pruga demontirana. Ovo što se vidi je izvlačni kolosijek i na njemu grudobran.

[ivanjz]

Stara razglednica Višegrada iz vremena izgradnje Istočne pruge. Strelicom je naznačena železnička stanica koja je još u izgradnji.

http://www.google.com

[PECELJ]

Poštovanje g.mali.paja,

ja sam pogrešio oko reke Prače i žel.mosta na njoj. Stanica Prača je na km 360+500 od Beograda ( vidi GRAF) a sam žel.most na njoj na 358+190 (napomena na legendi šeme koloseka). To se lepo vidi na donjoj mapi :

Praca most.jpg (101.12 KiB) Pogledano 3031 put

Ali to ne znači da nije stanica Prača

- "Izvlačmi kolosek" prelazi preko nekog kanala (nije put) i tu je mali žel.mostić sa ogradom i završava se sa grudobranom. Iza grudobrana, čini mi se, na slici se vide ostaci trase (kamen tucanik) demontiranog koloseka .
- Ono što je najbitnije, bila je moja greška, kolsek je demontiran iz pravca Sarajeva ka Prači. Na delu slike od glavnog kolosek (br.II) odvaja se prvo levo kolosek ka zgradi ztanice a to se vidi i na šemi koloseka.

Ne znam koliko sam u pravu ali ovo su moja neka naknadna razmišljanja.

[mali.paja]

Ovo sigurno nije skretnica na glavnim kolosijecima pa tako ne može biti niti prema Sarajevu. Ovakve skretnice ugrađivale su se na recimo grubo nekim sporednim mjestima. Ustvari nije problem sama skretnica nego lik skretnice. To su okrugle crnobijele ploče. Likovi na glavnim kolosiječnim skretnicama su bili takvi da se u njima nalazila petrolejska lampa koja se noću palila. Neću tvrditi da nije Prača ali sigurno kolosijek prema Sarajevu ne. I zašto bi se ugrađivao grudobran na kolosijek koji se demontira?

[PECELJ]

Lepo smo se zabavili g.mali.paja Na kraju me "uništite" sa onom skretnicom

Pozzzz

[mali.paja]

Lepo smo se zabavili g.mali.paja Na kraju me "uništite" sa onom skretnicom

Pozzzz

Velika većina vas ne zna a i ne mora znati puno o željeznici. Ja sam imao tu privilegiju da mi je moj hobi bio osnovno zanimanje gdje sam i mirovinu zaslužio. Zato smo tu da prodiskutiramo i razjasnimo neke stvari. Kad sam rečenicu prije napisao o mom poslu i hobiju većina pomisli na lijepe stvari. A bilo je i grdih stvari: pregaženja, izbjegnuti naleti (sudari), iskliznuća, itd. Jedanput mi je u kolodvoru Savski Marof gdje sam bio na zamjeni brzi vlak Tauern (Split-Ostende) broj 219 sa 100km/h prošao ispred prometnog ureda i pod zadnjim vagonom (spavaći) zadnjem postolju okrenula se skretnica. Cijeli vlak je otišao po desnom kolosijeku a zadnji vagon pola po desnom a pola po lijevom kolosijeku. Hvala Bogu nitko nije nastradao. Vlakovođa (vozovođa) je bio u tom spavaćem vagonu i povukao je pomoćnu kočnicu i vlak se nakon nekih 200-300m zaustavio.
I sad sa odmakom od 5 godina kako sam u mirovini kad bi trebalo isto ponoviti pristao bih. Prije par dana bio sam na Šarganskoj osmici sa BUS-om iz Zagreba. Pričao sam željezničarima u autobusu o uzanim prugama, lokomotivama na Šarganu, lokomotivi 125-049 u Višegradu itd. Odnio sam u prometni ured stanice Mokra Gora grafikon pruge Beograd Sava-Višegrad, Obrenovac-Zabrežje, Ljubić-Čačak, Ljubić-rasputnica "T" i rasputnica "Č"-rasputnica "T" iz godine 1966/1977 kao i grafikon Višegrad-Sarajevo Novo, Međeđa-Priboj na Limu i Ustiprača-Miljevina iz godine 1964/1965. Malo sam i sa vašim željezničarima popričao. Neki su me malo čudno gledali kad sam neke podatke iznosio?
Nadam se da ne zamjerate na malo dužem OT?

[PECELJ]

Ono što sam video a i po priči mog pok.oca, tačno da je povremeno bilo i lepih stvari ali u principu posao železničara je bio težak i naporan. Bez obzira što je on bio vozovođa i posao mu na neki način bio lakši.

[mali.paja]

Ono što sam video a i po priči mog pok.oca, tačno da je povremeno bilo i lepih stvari ali u principu posao železničara je bio težak i naporan. Bez obzira što je on bio vozovođa i posao mu na neki način bio lakši.

Vlakovođa (vozovođa) je nekd bio Bog i batina na vlaku. imao je na rukavu dvije zlatne trake kao čin. On i njegova obitelj imala je pravo na režijsku legitimaciju za 1 razred. Prvi po rangu je bio otpravnik, zatim vlakovođa, strojovođa i tek ostali. Ovo mislim na osoblje vezano uz prugu i vlak. Bilo je iznad kontrolora i drugih po činu većih ali oni nisu bili uz vlak direktno vezani. Vlakovođa je mogao odrediti i manje opterećenje ukoliko vlak nije bio dovoljno kočen ili smanjiti brzinu.Ovo se odnosi kako na normalnotračnu tako i na uzanu prugu. Strojovođa je mogao tražiti smanjenje opterećenja ukoliko je ugalj bio lošije kvalitete ili ukoliko su loši vremenski uvjeti (snijeg, kiša itd). Mogao je čak pristati na veće opterećenje ukoliko je bio ugalj extra kavalitete. Ovo nabrojano se uglavnom odnosi na tertne vlakove. Putnički su imali neke svoje parametre koji su se uglavnom držali.