FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Železnička stanica Lašva 1966.godine.
Lokomotiva JŽ /3-012 na čelu teretnog voza-

Kompozicija u železničkoj stanici u Podlugovima 1934. godine.

http://www.google.com

U knjižici "Dodatak redu vožnje za pruge uzanog koloseka", popisane su pruge od "1000 mm" i od "760 mm" (prema stanju od 01.07.1967.).

Ovdje sam postavio taj popis, zbog 4 "ostatka" nekadašnje "Bosnabahn" (pruga br. 100).

Evo par fotografija vezanih za prugu Bosanski Brod - Doboj

Pošto na forumu ne vidim uzdužni profil pruge Bosanski Brod - Doboj a ja sam sačuvao posljednji koji je bio u upotrebi do ukidanja pruge,
evo dijela oko Han Marice (Ljupljanice).

Evo i fotografija Han Marice od ove godine uništene u posljednjem ratu.

Pozdrav "zopovac", hvala na prilozima i odmah pitanja:

1. Koji je to bunker?

2. U jednom starom spisu, blizu Trbuka, spominje se "Šahin Kamen", za koji piše da je "impozantan". Molim za pojašnjenje, o kakvoj kamenoj gromadi je riječ?

3. Kod Vrhovi, također ima Kamen, ali to bi trebao biti: Steinbrücke (kako se jedva razaznaje na starom dokumentu). Postoji li očuvan neki neki stari kameni most tamo i ako postoji, preko koje rijeke se prelazi?

Igor Legaz napisao:Pozdrav "zopovac", hvala na prilozima i odmah pitanja:

1. Koji je to bunker?

2. U jednom starom spisu, blizu Trbuka, spominje se "Šahin Kamen", za koji piše da je "impozantan". Molim za pojašnjenje, o kakvoj kamenoj gromadi je riječ?

3. Kod Vrhovi, također ima Kamen, ali to bi trebao biti: Steinbrücke (kako se jedva razaznaje na starom dokumentu). Postoji li očuvan neki neki stari kameni most tamo i ako postoji, preko koje rijeke se prelazi?

Pozdrav "Igor Legaz"
1.Tog "bunkera" se sjećam još iz 1966 godine, tada sam pohađao 6 razred o.š. u jednoj od zgrada na željezničkoj stanici koja je davno porušena. Bio
je preuređen u poslovne prostorije, a vjerovatno je bio izgrađen kada i ostali na pruzi do Doboja (isti i danas postoje).
3. Stanice Kamen i mosta se ne sjećam ali u gornjem uzdužnom profilu u km 221+630 (stacionaža od Sarajeva) iza stanice Kamen prema
Bosanskom Brodu ucrtan je propust ili most raspona 10,00 m.
Spremam se da ovog proljeća/ljeta obiđem trasu pruge od Doboja do Dervente a možda i do Bosanskog Broda i tada će slijediti slike.

Podatak o "Steinbrücke" već je objavljen u ovoj temi. Doduše, piše "Steinbrucb", ali ja to shvaćam kao pogreška u štampanju (ima još pogrešaka u pisanju naziva stanica).

Eventualan naziv "Steinbrücke", nije morao biti po nekom kamenom mostu, koji pripada željezničkoj pruzi. Mogao je biti neki stari kameni most u selu. Naselje se i danas zove Kamen.

... članak je bio prikazan na udruženju austrijskih inženjera i arhitekata 20.2.1892., a autor je Franz Pfeuffer, poznati austrijski stručnjak, koji je proveravao između 1888 i 1891 mostove u BiH.

Čitajući postove iz ove teme, zapazio sam da pisci nekih postova, nisu bili sigurni kakav je kolosijek bio na mostu između Slavonskog Broda i Bosanskog Broda, u XIX. st.

Franz Pfeuffer je 1892. napisao da se radilo o normalnotračnoj međustaničnoj vezi ("normalspurige Verbindungsbahnlinie"), od 3 km (preko mosta na Savi, duljine 484.58 m).

Igor Legaz napisao:

...

Čitajući postove iz ove teme, zapazio sam da pisci nekih postova, nisu bili sigurni kakav je kolosijek bio na mostu između Slavonskog Broda i Bosanskog Broda, u XIX. st.

Franz Pfeuffer je 1892. napisao da se radilo o normalnotračnoj međustaničnoj vezi ("normalspurige Verbindungsbahnlinie"), od 3 km (preko mosta na Savi, duljine 484.58 m).

Tek 1915.godine je povezan uzanom prugom Bosanski Brod i Slavonski Brod. Na samom drumsko-železničkom mostu preko Save ubačena još jedna šina između šina normalnog koloseka.
To je urađeno više radi putničkog saobraćaja, tako da je se iz Slavonskog Broda moglo direktno putovati ka Sarajevu. Iza stanične zgrade Sl.Broda napravljeni su peroni sa dva uzana koloseka.
Što se tiče teretnog saobraćaja ostalo je sve po starom jer se u stanici Bos.Brod isključivo obavljao pretovar sa normalnog na uzani kolosek i obrnuto. Možda se u stanici Sl.Brod vršio istovar uglja i drva i nečeg ostalog što je služilo za potrebe stanovništva samog mesta.