FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Pozdravljeni,

Jaguar će ostati razočaran

- ne postoji nade u eventualni crtež stanice (Roselli), poput Sečovlja

- upali smo u "crnu rupu", nema ništa sa pruge od km 45 do km 58 (Salvore - Markovaz - Caldania)


Dobro, teoretički imamo sheme kolosjeka i fotografiju stanice Salvore/Savudrija, ali iz 20-tog ili 21. stoljeća, što ne važi.

Postoji i neki plan za vrijeme WW1 na stanici Salvore/Savudrija, koji isto nije originalan pa i nije bio izveden pa opet ne važi.

Postoji jedna fotografija repa vlaka baš sa ruba/ivice crne rupe ... oko kraja Caldania/Kaldanija, pa neznam ili važi.


Sa ruba/ivice "esencijalnog sektora" (km 61 do km 116) imam na razpolaganju fotografiju kilometarskog kamena...



Skinuo sam boju sa fotografije, pa izgleda, kao da je za vrijeme, kada je Parenzana/Porečanka radila



pozdrav
Darko

Pa dajte taj "rep" kod Caldania.

I naravno, ako su u knjizi viadukti km 94.2 i km 98.6

Pozdravljeni, ja sam stavio fotografije stanice Lucija i isto umjetničku sliku, koju je nacrtao Giulio Ruzzier (1940 -) iz Sečovelj već 22 Dec 2016, 01:12

železocestnik napisao:Pozdravljeni,

možda samo malo bolja resolucija fotografije gore...




Sa druge strane bila je konačna stanica tramvaja Piran - Lucija...




Pošto su sve loše resolucije, dodajem još sliku stanice Lucija, koju je nacrtao ljubiteljski slikar Giulio Ruzzier (1940 -) iz Sečovelj...




Sa linka kamra.si: http://www.kamra.si/it/collezioni-digit ... ierja.html

Na linku ima i više slika stanica i objekata sa Parenzane.

pozdrav
Darko

Pozdravljeni,

dodajem fotografiju iz knjige Giulio Roselli: Draga Parenzana, izdanje 2002 (v slovenščini).

Dodajem fotografiju repa vlaka kod stajališta Caldania/Kaldanija isključivo u istraživačke svrhe.

Opozoravam, da je knjiga tiskana kod Bruno Fachi Editore u Trstu/Trieste i da nije nikakvog političkog namjena sa objavom ove fotografije:




pozdrav
Darko

Pozdravljeni,

da se vratimo na početak: kada je bio otvorena prva dionica pruge Trst-Poreč?

Zapisi iz novina:

Otvorenje dionice Triest-St.Andrä/Trst-Sv.Andrej - Buje: 1. 4.1902

Neues Wiener Abendblatt. Abend-Ausgabe des „Neuen Wiener Tagblatt“, Nr. 92/1902 (XXXVI. Jahrgang), 4. April 1902



Dakle: otvara se dio Triest-St.Andrä/Trst-Sv.Andrej - Buje u dužini 58.651 km.
Neke stanice so napisane u slovenskem jeziku, neke na hrvatskom.


Otvorenje dionice Buje - Poreč: 15.12.1902

Grazer Volksblatt, Morgen-Ausgabe, Nr. 582/1902 (XXXV. Jahrgang), 20. Dezember 1902



Dakle: dionica Buje - Parenzo/Poreč otvorila se 15.12.1902. Dužina dionice 63.552 km.

Imena stanica i stajališta izključivo na italijanskom jeziku.

pozdrav
Darko

Pozdravljeni,

ja sam dionicu od Portoroža do Savudrije pretraživao sa ocem prije 50 godina








https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... enzana.jpg


Jedino što se sečam je to, da je bilo još puno kilometarskih kamena.

Na žalost nemam fotografija stanica. Uzela jih je magla.

Ostala je jo jedina fotografija iz Sečoveljskih solin...



A posle pešadija do Savudrije i tamo na brod Burja do Pirana. Turističko istraživanje

pozdrav
Darko

Sjajno, sad nemamo više "crnog" sektora (tri stanice zaredom bez fotografskog pokrića).

U talijanskom dijelu (osim Trsta) imamo samo stanicu Servola i most Ospo u pozadini izvrnutog vlaka kod stanice Muggia (Milje).

Slovenski dio je bio vrlo atraktivan za snimatelje. Imamo originalne mostove Rižana i Dragonja, tramvaje, tunele, lokomotive, stanice, spektakularnu Semedella, stare gradove Koper, Izola, Piran.

Portorožu i bogatim turistima koji su tamo putovali, možemo zahvaliti za većinu fotografija. U ono vrijeme, tko je mogao imati kameru?

Ali, čim pruga prijeđe Dragonju, "odmakne" se od obale i "zađe" u "morlačku divljinu", nastaju problemi i fotografije su "pod zlato".

Još jednom molim da železocestnik pogleda ima li u knjizi podatka o nekom mostu duljine 11.3 m na km 82 (+/- 3), te ima li slike viadukta na km 94.2 ili na km 98.6?

PANCROATI

železocestnik napisao:

Postoji i odlična studija, na žalost samo na slovenskom jeziku, ali je barem dostupna na internetu:

Meta Černigoj
»Očjo al treno!«
Zapleti z dvojezičnostjo ob železniški progi Trst-Poreč in druga odprta narodna
vprašanja v Istri na prelomu 19. v 20. stoletje

Izdvojio sam jedan odlomak, gdje piše da su govornici talijanskog jezika tvrdili kako su pacroati, nazive naselja izmislili.

Dragica Čubelić napisao:
Uskoro obogaćujemo svoj izlet od Vižinade do Motovuna proširenjem ponude na stanici Rakotule, gdje se staje nakon Karojbe. Tu smo stanicu lani revitalizirali vlastitim novcem, a ujedno smo redovito održavali ovu trasu kojom redovito prolaze biciklisti i šetači.

U Rakotulama smo renovirali postojeću stanicu koja će još više izgledom odgovarati nekadašnjoj željezničkoj stanici, kada je tuda prometovao vlak, jer smo dobili arhivske slike iz bečkog muzeja kako je nekad izgledala. Ove godine poboljšat ćemo uslugu i pristup gostima, a na naše izletište mogu doći i gosti koji ne idu vlakićem te uživati u ugostiteljskoj ponudi.

Rakotule su poznate po freskama (prilog 3) u crkvi Sv. Nikole (prilog 2), kao i po skladnom kamenom zvoniku crkve Sv. Roka (prilog 1)

Umjesto freski treba je staviti fotografije iz bečkog muzeja....

pozdrav
Darko