"Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Bosna i Hercegovini imala je možda i najveći broj ovih pruga. Vratimo sećanja.
Igor Legaz
Direktor železnice
Poruke: 523
Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
Kontakt:

Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Porukaod Igor Legaz » 28 Sep 2018, 13:15

U postu od 22.09.2018. pogrešno sam bio napisao za željezni most [C] iz razdoblja K.u.K. i za željezni most [D] iz razdoblja kraljevine Jugoslavije, da "ima fotografija u ovoj temi".

Fotografija tih mostova ima (ja sam ih postavio), ali u drugoj temi koja obuhvaća Brod na Drini.

Stoga, fotografije tih nekadašnjih drinskih mostova u Brodu, postavljam i ovdje.
Prilozi
Drumski.most.Brod.jpg
Drumski.most.Brod.jpg (104.27 KiB) Pregledano 785 puta
Brod.drumski.most.jpg
Brod.drumski.most.jpg (214.81 KiB) Pregledano 785 puta

Igor Legaz
Direktor železnice
Poruke: 523
Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
Kontakt:

Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Porukaod Igor Legaz » 28 Sep 2018, 15:47

Vratimo se na drveni most {B}, preko kojeg je 1664. prešao Evliya Çelebi.

Izgleda da je to isti most, preko kojeg je u nedjelju, 14.08.1611., prešao Francuz M. Lefèvre (ili Le Fevre].

Naime, postoji njegov dnevnik putovanja, koji se u francuskim izvorima ovako navodi:

"Le Voyage de Monsieur de Sancy, Ambassadeur pour le Roy en Levant: Faict par terre depuis Raguse jusques à Constantinople, l’an 1611 et escript par monsieur Le Fevre, l’un de ses secretaires".

Puno "titulirano" ime, gospodina ambasadora je:
Achille de Harlay, baron de Sancy et de la Môle. Njegov sekretar Lefèvre je zapisivao putovanje, a dio tog putopisa, preveo je Vjekoslav Jelavić.

Prepisujem dio koji se odnosi na okolicu Foče (uključujući očite pogreške - na primjer, nije "11. augusta"):



U nedjelju 11. augusta gospodin poklisar ruča u Tjentištima, selu na rječici zvanoj (Sutjeska), u blizini Hercegovine u Morlaškoj. Tu ima još jedna rječica, preko koje se prolazi tri puta na malenim drvenim ćuprijama. Popevši se za tim na brdo, koje se diže na lijevo, mi vidjesmo tu rječicu kako teče na desno i sve većma raste, dok se ne suzi između dvije lijepe, plodne i dobrim dijelom šumom obrasle planine. Nakon kakova četiri sata putovanja po obronku rečene planine opet pređosmo rijeku, koja se zove Drina (pod tim je imenom zabilježena na zemljopisnoj karti), velikim drvenim mostom, koji je duži od mletačkoga rijalta. Taj je most podignut na cigli jedan svod poduprt na oba kraja. Zatim, ostaviv za sobom most i rijeku, koja čini malen zavoj, prođosmo kroz maleno selo od kakovih pet ili šest kuća i putujući uz obalu rijeke, 


koja teče na našu lijevu ruku, te nakon po prilici sat i po hoda stigosmo u varoš Foču, u pokrajini Hercegovini, gdje ima još jedan most prebačen preko rijeke Čehotine (?). Ta varoš nije opkoljena bedemima i u njoj ima kakovih 800 drvenih i vrlo niskih kuća, bez pendžera. Ima još mnogo malih džamija.
Prilozi
Vjekoslav1Jelavic.jpg
Vjekoslav1Jelavic.jpg (122.97 KiB) Pregledano 780 puta
M1Lefevre.jpg
M1Lefevre.jpg (211.28 KiB) Pregledano 780 puta
M2Lefevre.jpg
M2Lefevre.jpg (250.41 KiB) Pregledano 780 puta

Igor Legaz
Direktor železnice
Poruke: 523
Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
Kontakt:

Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Porukaod Igor Legaz » 28 Sep 2018, 15:59

Interesantno je, kako je Vjekoslav Jelavić napisao riječ "sandžak" u naslovu svog prijevoda:

Kratki francuski putopis kroz Hercegovinu i novopazarski çandžak iz godine 1611.
Prilozi
M3Lefevre.jpg
M3Lefevre.jpg (239.41 KiB) Pregledano 780 puta
M4Lefevre.jpg
M4Lefevre.jpg (215.19 KiB) Pregledano 780 puta
Vjekoslav2Jelavic.jpg
Vjekoslav2Jelavic.jpg (103.28 KiB) Pregledano 780 puta

železocestnik
Direktor železnice
Poruke: 884
Pridružen: 03 Jul 2016, 12:07
Kontakt:

Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Porukaod železocestnik » 28 Sep 2018, 21:47

Pozdravljeni,

nije mi jasno, kako nije mogao Vjekoslav Jelavić ustanoviti, kada je baron Sansi stigao u Dubrovnik.

Piše ovako: ...stiže u Dubrovnik u augustu godine 1611.

Slika

Ja mislim, da mu nije bilo teško pronaći, da je došao sa brodom iz Venecije 30.7.1611. Dakle u julu godine 1911.

Odlazak iz Dubrovnika 9.8.1611 je tačan.

Znam, da uopšte nije bitno, kada je došao u Dubrovnik ali barem se zna, da je datum odlazka iz Dubrovnika tačan. Ako je uopšte i to bitno...

pozdrav
Darko

Igor Legaz
Direktor železnice
Poruke: 523
Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
Kontakt:

Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Porukaod Igor Legaz » 28 Sep 2018, 23:11

železocestnik piše:Pozdravljeni,

nije mi jasno, kako nije mogao Vjekoslav Jelavić ustanoviti, kada je baron Sansi stigao u Dubrovnik.

Piše ovako: ...stiže u Dubrovnik u augustu godine 1611.

Ja mislim, da mu nije bilo teško pronaći, da je došao sa brodom iz Venecije 30.7.1611. Dakle u julu godine 1911.

Odlazak iz Dubrovnika 9.8.1611 je tačan.

Znam, da uopšte nije bitno, kada je došao u Dubrovnik ali barem se zna, da je datum odlazka iz Dubrovnika tačan. Ako je uopšte i to bitno...

pozdrav
Darko


Taj podatak uistinu nije teško pronaći na internetu:

"Il dut partir sansdélai par la Suisse, traverser les Alpes pour arriver le 18 juin 1611 dans la cité desdoges. 

Le 30 du mois suivant, il débarqua à Raguse, non sans avoir essuyé surl’Adriatique une terrible tempête de quarante heures qui brisa à demi son navire."

Međutim, internet mi ne pomaže da saznam kako se Lefèvre (Le Fevre) zvao. Pronašao sam samo da mu je ime počinjalo slovom "M".

Vjekoslav Jelavić (Dubrovnik, 1876. - Zagreb, 1965.), je svakako imao u rukama cjelovit putopis, dok je studirao u Parizu. Možda je on preveo čitavo baronovo putovanje od Pariza do Carigrada, ali je u članku časopisa "Behar" prepisan samo dio putovanja, od Dubrovnika do Prokuplja.

Bilo bi lijepo doći do navedene Jelavićeve knjižice, pogotovo ako je tamo objavljeno cjelovito baronovo putovanje, ne samo u prijevodu, nego i na francuskom.

Meni je, recimo, jako zanimljiv detalj, kada Lefèvre piše o nekakvoj "crnoj vodi", koju mještani Prokuplja zovu "kava", a "srču" je "tako vruću da jako peče"!

Igor Legaz
Direktor železnice
Poruke: 523
Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
Kontakt:

Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Porukaod Igor Legaz » 29 Sep 2018, 06:41

Igor Legaz piše:
Taj podatak uistinu nije teško pronaći na internetu:

"Il dut partir sans délai par la Suisse, traverser les Alpes pour arriver le 18 juin 1611 dans la cité des doges

Le 30 du mois suivant, il débarqua à Raguse, non sans avoir essuyé sur l’Adriatique une terrible tempête de quarante heures qui brisa à demi son navire."




Prethodni post dopunjujem isječcima članka, kojeg je priredio prof. dr. Emanuel Constantin Antoche (inače Rumunj).

U tom članku sam našao podatak kad je baron de Sancy stigao do Raguse (Dubrovnik) iz "la Cité des Doges" (Venezia).

Iako u članku piše: "il débarqua", treba znati na što se misli. Nedostaje kompletan prijepis francuskog teksta. Naime, baron de Sancy i njegovi pratioci (među kojima i M. Lefèvre) su morali proći karantenu (veliki lazaret na Pločama je 1611. bio tek u ranoj fazi gradnje), pa je izgledno da je njegova ekselencija doista tek prvog tjedna kolovoza 1611. stvarno došao u Grad. Kažem, valja vidjet cjeloviti putopis na francuskom.
Prilozi
Antoche1.jpg
Antoche1.jpg (58.88 KiB) Pregledano 761 puta
Antoche2.jpg
Antoche2.jpg (149.04 KiB) Pregledano 761 puta
Antoche3.jpg
Antoche3.jpg (170.04 KiB) Pregledano 761 puta

Igor Legaz
Direktor železnice
Poruke: 523
Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
Kontakt:

Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Porukaod Igor Legaz » 29 Sep 2018, 09:16

Igor Legaz piše:

Inače, od druge polovine XVI. st. bilo je min 5 mostova preko Drine u Brodu:


(A) drveni,  prešao ga 1572. Philippe du Fresne-Canaye

(B) drveni, prešao ga 1664. Evliya Çelebi

(C) željezni, iz razdoblja K.u.K. (ima fotografija u ovoj temi)

(D) željezni, iz razdoblja kraljevine Jugoslavije (ima fotografija u ovoj temi)

(E) armiranobetonski, izgrađen 1950. za republike Jugoslavije, koji postoji i danas (bio jedno vrijeme željeznički)




Mislim da je "sazrelo vrijeme" da se popis drinskih mostova, iskazan u postu od 22.09.2018. dopuni:


Od druge polovine XVI. st. bilo je najmanje 5 mostova preko Drine u Brodu:


{A} drveni,  prešli ga Philippe du Fresne-Canaye 1572. godine ["Le voyage du Levant"] i Pierre Lescalopier 1574. godine ["Le Voyage de Pierre Lescalopier ‘Parisien’ de Venise à Constantinople, l’an 1574"]

{B} drveni, prešli ga Achille de Harlay, baron de Sancy et de la Môle 1611. godine ["Le Voyage de Monsieur de Sancy, Ambassadeur pour le Roy en Levant: Faict par terre depuis Raguse jusques à Constantinople, l’an 1611"] i Evliya Çelebi 1664. godine ["Seyahatname"]

{C} željezni, iz razdoblja K.u.K. (gornja fotografija u postu od 28.09.2018.)

{D} željezni, iz razdoblja kraljevine Jugoslavije (donja fotografija u postu od 28.09.2018.)

{E} armiranobetonski, izgrađen 1950. za republike Jugoslavije, koji postoji i danas (jedno vrijeme se koristio kao željeznički)


Napominjem, da u popisu izostavljam pontonske mostove (spojena debla od stabala) i moguće viseće mostove (konopi s daskama).


Međutim, podsjećam na važan post od 28.07.2018.

Igor Legaz piše:
Kao uvod u priču o jednom od (povijesno) najvažnijih riječnih prijelaza (ne samo) u Bosni, navodim da je austrijski oficir Jan Rośkiewicz (Poljak iz Galicije) tokom svojih obilaženja Bosne i Hercegovine, 1863. ili 1864., pola sata južno od Foče prešao Drinu skelom i na tom mjestu je vidio ostatke starog kamenog mosta. 

O tome on piše u svom djelu "Studien über Bosnien und die Herzegovina", objavljenom 1868.



Velika je dilema što je Jan Rośkiewicz doista vidio, da li ostatke starog kamenog mosta ili ostatke kamenih upornjaka (nekog starog) mosta?

Ako bi se uistinu radilo o kamenom mostu, a k tome još jednolučnom, onda je taj drinski most bio najdulji jednolučni kameni most, koji je na planetu Zemlja izgrađen do XIX. stoljeća! 

Takav most bi, onda, mogao bit izgrađen u XVIII. st., a o tome bismo zacijelo već "učili u školi". Zar ne? 

Je li Jan Rośkiewicz pretjerao kad je zapisao da vidi "ostatke starog kamenog mosta"?
Prilozi
Evliya.Celebi.Seyahatname.jpg
Evliya.Celebi.Seyahatname.jpg (67.77 KiB) Pregledano 753 puta

Igor Legaz
Direktor železnice
Poruke: 523
Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
Kontakt:

Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Porukaod Igor Legaz » 29 Sep 2018, 12:11

Za povijest Bosne i Hercegovine,  Mehmed-paša Kukavica je izuzetno važna ličnost, a osobito za Foču. 

Iako je prvenstveno poznat po surovosti, Kukavica je ostavio brojne zadužbine. U Travniku je sagradio džamiju i sahat kulu, te bezistan od 47 dućana. Podigao je i medresu sa šadrvanom i hamamom, zatim vodovod i konak, u Goraždu most preko rijeke Drine, dok je u Sarajevu podigao sebilj i džamiju. Također, u Visokom je sagradio most na rijeci Bosni.

Ipak, na glasu su objekti u Foči, koje je uvakufio Mehmed-paša Kukavica:

džamija, medresa, mekteb, česma, most na Ćehotini, karavansaraj, hamam, sedam dućana, te veliki most na Drini.

Do danas je nepoznanica gdje ubicirati taj Kukavičin "veliki most na Drini", jer njegova originalna vakufnama nije sačuvana (postoje druge isprave u kojima se spominju vakufi  Mehmed-paše Kukavice).

Gotovo svi historičari nastoje taj Kukavičin drinski fočanski most ubicirati na poziciji K.u.K. mosta, nizvodno od ušća Ćehotine.

Kad sam počeo proučavat Dubrovački drum, "u startu" sam posumnjao u takvu ubikaciju. 

Ja smatram, da je Kukavica "veliki most na Drini", sredinom XVIII. st., sagradio baš na mjestu ranijih drvenih mostova, uzvodno od ušća Bistrice, dakle u Brodu. 

Dalje, držim da je taj most bio kameni i
jednolučni!

Problem ubikacije Kukavičinog fočanskog mosta na Drini, bmogao bi se riješiti pretraživanjem zapisa dubrovačkih poklisara (čuvaju se u Državnom arhivu u Dubrovniku - palača Sponza) iz druge polovine XVIII. st., pa do okupacije Dubrovačke republike, odnosno pretraživanjem izvještaja austrijskih obavještajaca, koji su prije Dubičkog rata (1785.), ali i početkom XIX. st., upućivani u špijunske misije u Bosnu i Hercegovinu.

Posebno važan obavještajac bi bio baron de Liedescron, jer je on temeljito "prokrstario" Podrinje.

Izvještaji se nalaze u Vojnom arhivu u Beču.
Prilozi
Liedescron.jpg
Liedescron.jpg (210.21 KiB) Pregledano 748 puta

železocestnik
Direktor železnice
Poruke: 884
Pridružen: 03 Jul 2016, 12:07
Kontakt:

Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Porukaod železocestnik » 29 Sep 2018, 13:57

Vjekoslav Jelavić je objavio članak od 12 stranica u:
Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini; god. 19, sv.4, 1907.

Imaju ga u NSK.

pozdrav
Darko

Igor Legaz
Direktor železnice
Poruke: 523
Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
Kontakt:

Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

Porukaod Igor Legaz » 29 Sep 2018, 16:29

železocestnik piše:Vjekoslav Jelavić je objavio članak od 12 stranica u:
Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini; god. 19, sv.4, 1907.

Imaju ga u NSK.

pozdrav
Darko


Velika hvala za ovu informaciju !

Ne trebam ići u Zagreb (NSK), ima cjelovit članak na internetu:

https://www.scribd.com/document/1702992 ... d-19-knj-4


Dakle, Vjekoslav Jelavić je prepisao i preveo ono što je bio pronašao, a to je samo dio putovanja barona de Sancy, od Dubrovnika do Prokuplja, pa je (očito) imao samo podatke od kolovoza 1611. [prilog 1], jer tako piše u francuskom izvoru.

Prava je šteta da nedostaju dijelovi putovanja brodom (brod je, nema sumnje, svraćao u istarske, kvarnerske, dalmatinske luke), kao i istočno od Prokuplja (Niš, Pirot). Ti dijelovi zacijelo postoje, čim ih Emanuel Constantin Antoche navodi.

Izdvojio sam [prilog 2] dio članka, gdje Lefèvre opisuje drveni most preko Drine u Brodu (da se vidi tekst na francuskom).

Konačno, izdvojio sam onaj dio o Prokuplju [prilog 3] gdje je Lefèvre napisao, kako su mještani zvali nekakvu čudnu "vrelu crnu vodu", za koju Francuzi (očigledno) do tada nikad nisu čuli.

Lefèvre je zapisao: "caué".

Internetski "prevodilac" ne daje ništa bitno, kad tražim značenje riječi "caué" na (sadašnjem) francuskom jeziku, a "google" samo "izbaci" pitanje: "jeste li mislili na café" ?
Prilozi
VJ1.jpg
VJ1.jpg (126.83 KiB) Pregledano 738 puta
VJ2.jpg
VJ2.jpg (148.97 KiB) Pregledano 738 puta
VJ3.jpg
VJ3.jpg (117.97 KiB) Pregledano 738 puta


Povratak na “Nekadašnje industrijske pruge uskog koloseka u Bosni i Hercegovini”

Ko je na vezi

Korisnika pregleda ovaj forum: Nema registrovanih korisnika i 1 gost

cron