"Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

[Igor Legaz]

Prema priloženoj topografskoj karti, tridedetih godina je postojala šumska pruga Beheč kolibe - Drina (desna obala), pa ju je vjerojatno instaliralo a.d. "Varda" (Višegrad).

Te pruge nema nakon drugog svjetskog rata, na Maglićevim spiskovima, a nema je ni u tragovima na JNA kartama.

Prema konfiguraciji terena, strmina od Osojnog vrha do Drine je ponegdje oko 400 promila, pa je pruga Beheč kolibe - Drina (desna obala) je mogla biti djelomično na paranak.

O pruzi Beheč kolibe - Drina (desna obala) nemam više podataka,

Da ne bude zabune, na Maglićevom spisku se spominje pruga Meštrevac - Jakovac.

Meštrevac je lokalitet na graničnom području, tako da Donji Meštrevac pripada Bosni i Hercegovini, a Gornji Meštrevac je u Crnoj Gori, isko kao i Jakovac.

Šumska pruga Meštrevac - Tara (desna obala) postojala je pedesetih godina. Zbrku je unio Keith Chester, skicirajući prugu Meštrevac - Tara, na poziciji pruge Beheč kolibe - Drina.

Inače, jako je važno saznati koja vučna sredstva su korištena kod Jakovca, jer ako su bile lokomotive (u što sumnjam), eto još jedne uskotračne  lokomotivske pruge u Crnoj Gori.

[Igor Legaz]

Detalj karte priložen uz prethodni post (šumska pruga Beheč kolibe - desna obala Drine) dio je istog lista ("Gacko") topografske karte (M = 1 : 100000) iz 1934. godine, na kojoj je prikazan kraj šumske pruge Palež (Govza, Oteša) - Miljevina - lijeva strana ušća Bistrice u Drinu (Oplazići). Taj detalj karte prilažem uz ovaj post.

Za šumsku prugu "Miljevina" (oko 1930.) zna se da ju je instaliralo a.d. "Varda", iz čega izvlačim zaključak da je isto akcionarsko društvo instaliralo i šumsku prugu "Beheč". 

Nedaleko od mjesta gdje je završavala šumska pruga "Beheč", danas se nalazi vrlo trošan most preko Drine, nazvan "Buk Bijela".

To je prvi most preko Drine, brojeći od sastava Tare i Pive. Moguće je da se radi o ranijem željezničkom mostu, koji je,  nakon ukidanja obližnjih šumskih pruga, prenesen  na sadašnju lokaciju, kako bi poslužio stručnjacima koji su ispitivali područje gornjeg toka Drine, radi potreba daljnje devastacija te mitske rijeke (odavno se planira gradnja brane za HE "Buk Bijela"). 

[ivanjz]

Igor Legaz je napisao:

Kao uvod u priču o jednom od (povijesno) najvažnijih riječnih prijelaza (ne samo) u Bosni, navodim da je austrijski oficir Jan Rośkiewicz (Poljak iz Galicije) tokom svojih obilaženja Bosne i Hercegovine, 1863. ili 1864., pola sata južno od Foče prešao Drinu skelom i na tom mjestu je vidio ostatke starog kamenog mosta.

O tome on piše u svom djelu "Studien über Bosnien und die Herzegovina", objavljenom 1868.

[Igor Legaz]

Ja nemam podatak da su ovi mostovi rušeni u I svjetskom ratu. Igore ako imate lijepo bi bilo da to napišete.

Poštovani g. Dragane,

izgleda da je lakše pronać opise prijelaza (preko) Drine kod Broda iz sultanatskog razdoblja, odnosno iz vremena austrougarske uprave, nego iz perioda od 1914. do 1945. Sudeći prema dosadašnjim iskustvima, neće bit jednostavno utvrdit što se točno desilo s austrougarskim (drumskim) mostom, koji je vrlo jasno ucrtan na revidiranom izdanju "specijalke" (M = 1:75000), a prikazuje stanje iz 1907. godine.

Poznato je da su za vrijeme drugog svjetskog rata, izgorile zemljišne knjige (kao i pripadajuće zbirke isprava) te katastarski planovi, koji su se odnosili na područje Foče, pa se tim izvorima ne možemo poslužit.

Kad sam napisao da su drinski mostovi rušeni u prvom svjetskom ratu, imao sam u vidu jedini tadašnji željeznički most preko Drine, kod ušća Lima ("Most na Drini"), te veličanstveni Sinanov most u Višegradu. Ako su ta dva mosta srušena (onesposobljena) u prvom svjetskom ratu, onda mi zvuči logičnim da je i drumski most kod Broda slično prošao.

[Igor Legaz]

Iz sultanatskog razdoblja, najljepši opis mosta preko Drine u Brodu, zapisao je znameniti turski putopisac Evliya Çelebi, koji je 1664. godine obišao Hercegovinu.

U svojom djelu Seyahatname,  Evliya Çelebi je napisao:



Fočanski most - ogledalo čuda


Na obali Sredozemnog mora, u nahiji grada Menemen, blizu grada Smirne na anadolskoj strani ima još jedan grad po imenu Kara-Foča. Ali ovo je hercegovačka Foča. 


Na zapadnoj strani, pola sata daleko od ovog grada, na Karaburunu, na velikoj rijeci Drini nalazi se drveni most na jedno okno, koje se diže do nebeskog vrha. To je veoma strašan, opasan i nesi­guran prelaz, koji već propada jer nije tvrdo građen. Ovaj veliki most, koji treba pogledati, napravio je majstor stare škole tako da je na jake temelje, koji se nalaze na obje strane rijeke, vješto nanizao jednu na drugu velike i duge grede (tako) da jedna nad drugom izmiče kao pera u krilima lastavice. [Tako] su grede, koje se nižu s obje strane, približene pa je onda na sredini mosta povezao jedan za drugi pet direka lađe i tako sagradio ovaj veliki most kome nema ravna ni u jednom vilajetu. Preko njega prelaze ljudi, konji, mazge i ostala stoka. Most se jako ljulja, pa se čovjek ne usuđuje ni da pogleda dolje. Čovjeku se smrači pred očima, srce mu zalupa. U ovim krajevima uopće nema kola, a i da ih ima, ne bi mogla pre­laziti preko ovog mosta. To je most pokojnog Sulejman-hana. On je za njegovo odrzavanje uvakufio jedanaest sela.

Zatim smo opet dosli u Foču i s nekoliko prijatelja prešli preko rijeke Ćehotine i, iduci obalom rijeke Drine prema sjeveru, dosli smo u kasabu Ustikolinu. 

[Igor Legaz]

Najstariji (do danas pronađen) zapis o (drvenom) mostu u Brodu, napisao je Philippe du Fresne-Canaye, koji je 1572. godine prešao Drinu kod Foče. 

U svom djelu Le voyage du Levant, taj Francuz je zapisao:

"De là à Fotscha, bonne ville turque, où pour la première fois nous vîmes des mosquées turques; là nous passâmes sur un pont de bois le fleuve Drina, qui selon certains sépare Servie de la Dalmatie; hors de cette ville il débouche dans un autre fleuve très rapide."

[Igor Legaz]

Između 1572., kad je Philippe du Fresne-Canaye prešao Drinu preko drvenog mosta kod Broda i 1664., kad je Evliya Çelebi prešao Drinu preko drvenog mosta  kod Broda, protekle su 92 godine.

Ti drveni mostovi nisu isti, o čemu svjedoči Paolo Contarini, koji je 1580. godine, Drinu (kod Broda) prešao skelom, putujući iz  Mletaka (Venezia), preko Dubrovnika (Ragusa), za Carigrad (Constantinopoli):



La fiumaja è molto bella e rapida, a simili tudine della Piave, ed il suo principio è a Ternovaluca, e muta poi il nome. 

La notte fece pioggia grandissima e neve sopra tutti i monti d'intorno.

La mattina innanzi giorno fummo tutti a cavallo, e venimmo a Fochia, ma prima passammo con molta difficoltà la fiumaja con una barca grande, e dal luogo della notte a Fochia sono miglia tre solamente. 

[Igor Legaz]

Uspio sam pribaviti neke podatke o sadašnjem (cestovnom) mostu u Brodu, koji je iz "forumskog" gledišta najinteresantniji, jer je taj most bio i željeznički. 

Podatke sam "ispod stola" dobio iz arhiva Javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske", pa ih ne smijem prikazati u pdf (niti u jpg), ali ću  prepisati neke podatke.


Most Brod na Drini (izvještaj za 2005. godinu) 


Naziv puta: granica FBiH/RS  (Trnovo) - granica BiH/CG (Šćepan Polje)

Oznaka puta: M 18

Materijal: A [vjerojatno znači "armirani beton"]

Godina izgradnje: 1950.

Broj otvora: 5 [ne znam što znači ovaj broj]

Prepreka: Drina

Duljina (u km): 0.117  [117 metara]

Širina (u cm): 723

Opis radova: Postavljena komplet nova ograda 

Visina ograde (u cm): 100


Ima podatak da je širina kolnika 660 cm, a da je širina ("lijeve") pješačke staze 63 cm. Ova "lijeva" pješačka staza bi trebala bit nizvodna,  ali (čini mi se) pješačke staze su s obje strane mosta,  što bi značilo (ako je tako) da je "desna" (uzvodna) pješačka staza napravljena nakon 2005. godine (pa je, u tom slučaju, smanjena širina kolnika).

Ima još nekih podataka koje ne smatram bitnim, ali nema podatka o visini mosta, niti o polumjeru glavnog luka. 

[Igor Legaz]

Pribavio sam fotografiju sadašnjeg stanja kolnika na mostu u Brodu i vide se 2 trotoara.

Kad se snima dno Drine (nizvodno od tog mosta), vide se po niskom vodostaju rijeke, ostaci neke željezne konstrukcije.

Inače, od druge polovine XVI. st. bilo je min 5 mostova preko Drine u Brodu:

[A] drveni,  prešao ga 1572. Philippe du Fresne-Canaye

[B] drveni, prešao ga 1664. Evliya Çelebi

[C] željezni, iz razdoblja K.u.K. (ima fotografija u ovoj temi)

[D] željezni, iz razdoblja kraljevine Jugoslavije (ima fotografija u ovoj temi)

[E] armiranobetonski, izgrađen 1950. za republike Jugoslavije, koji postoji i danas (bio jedno vrijeme željeznički)

[Igor Legaz]

Prema zapisima putopisaca, koji su u XVI. st. bili u Foči, ispada da je most [A] bio kratka vijeka. 

Taj drveni most je mogao bit izgrađen, najranije 1559., a 1580. ga više nije bilo.

Ipak, ne mora značit da je most [A] bio prvi most, kojim su povezane obale Drine kod Broda.


Evo zapisa putopisaca:


Corneille de Schepper (iz Flandrije, danas Belgija) se 1533. vraćao iz diplomatske misije u Carigradu, pa je, u Foču ("Gotza") stigao iz Čajniča, prešao most preko Ćehotine ("Thichotina"), a zatim je došao do mjesta gdje Drina ("Drinus") prima Bistricu ("Bistricza"), gdje ima prijevoz preko Drine,  kako bi nastavio Dubrovačkim drumom prema jugu. 

Melchior von Seydlitz (iz Šleske, danas Češka) je 1559., na povratku iz Carigrada, također putovao Dubrovačkim drumom prema jugu. Nakon što je stigao u Foču ("Catscha"), došao je do "vode tekućice koja dijeli Bosnu od Dalmacije", pa me je, zatim, nakon što je pokazao putne isprave, bilo dopušteno da ga se "prevede na drugu obalu" [prilozi].

Francuz Philippe du Fresne-Canaye (putujući Dubrovačkim drumom prema Skopju) zapisao je kako je 1572. drveni most preko Drine (kod Broda) postojao (o tome je već pisano u ovoj temi).

Francuz Pierre Lescalopier (putujući Dubrovačkim drumom prema Carigradu), također piše da je 1574., Drinu, kod Broda, prešao preko drvenog mosta. 

Međutim, već 1580. Paolo Contarini (Venezia), na putovanju prema Carigradu, prelazi Drinu skelom kod Broda.