"Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
-
- Direktor železnice
- Poruke: 1353
- Pridružen: 03 Jul 2016, 12:07
- Kontakt:
Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
Zakasnio sam sa izmjenom fotografije...
Još malo bolja resolucija naslovnice knjige...
wikimedia: https://commons.wikimedia.org/wiki/File ... rmenin.jpg
pozdrav
Darko
Još malo bolja resolucija naslovnice knjige...
wikimedia: https://commons.wikimedia.org/wiki/File ... rmenin.jpg
pozdrav
Darko
-
- Direktor železnice
- Poruke: 523
- Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
- Kontakt:
Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
železocestnik piše:za Igor Legaz:
Ako bi potražio na Guglu ovu knjigu, našao bi, da su bila četiri izdanja odnosno reprinti: 1624,1629,1632 i 1645 pa neke možeš i pogledati cijele knjige (download bez plačanja). Ako bi radio na originalu, ne bi ti trebalo da štošta dodatno "dešifruješ".
Svi podaci su na internetnim stranicama.
Knjiga ima 404 stranica, mape i nekoliko slika.
Svugdje je napisan naziv knjige: Voiage de Levant. Dakle nije greška.
Potrebno je znati, da postoji srednji francuski (od 14.-17. stolječa), zbog toga su u knjizi za tebe neki arhaizmi, koje nisi učio, ako si učio moderni francuski.
pozdrav
Darko
Da, sad vidim da piše "voiage" , a ne "voyage".
Našao sam i ovakvu konstrukciju: "Relation d'un voyage du Levant, fait par ordre du Roi, contenant l'histoire ancienne, moderne de plusieurs isles de l'Archipel, de Constantinople".
Tu piše "du", ali piše "Roi", a ne "Roy".
U onoj knjizi je Jean Palerne, napisao "pont de boys", a na prethodnoj stranici je napisao "pont de bois" (za jedan drugi drveni most, ali na Limu).
Nisam Francuz, a vidim da ni samo Francuzi nisu dosljedni.
Međutim, ono "dešifriranje", odnosilo se na nešto sasvim drugo.
Ponovit ću. Jako teško, vrlo teško mi je bilo dešifrirat ovo:
Хеј (Hej) = Louis des Hayes
Nigdje u knjizi, Sergije Dimitrijević, nije naznačio, tko je taj "Hej" ?! Na kraju knjige ima popis ličnih imena, među kojima je (u ćirilićnoj transliteraciji), naveden i "Хеј", kao i brojevi stranica, gdje se taj "Хеј" može naći u knjizi.
Kome može past na pamet da "Хеј" znači: Louis des Hayes ?
To je bilo, praktično nemoguće "dešifrirat". Kažem "praktično" nemoguće, jer mi je ipak uspjelo.
Jednom, kad sam to dešifrirao, onda je bilo lako doći do neke od knjiga na internetu, te naći one stranicu, gdje se spominje drveni most u Brodu. Sve ostalo je minorno.
Poanta svega je pronaći što više dokaza, da je baš mostovni prijelaz Drine u Brodu, apsolutno najlegendarniji željeznički mostovni rječni prijelaz u povijesti, (ne samo) Balkana, a krune svega bi bilo pronaći čvrst dokaz da je most (na toj lokaciji) bio kameni.
Volio bih kad biste u tom dijelu mogli pomoći.
-
- Direktor železnice
- Poruke: 523
- Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
- Kontakt:
Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
Znameniti francuski kartograf Nicolas de Fer je 1704. izradio ovu kartu:
https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b ... osnie.zoom
Ima tu dosta pogrešaka i propusta, ali treba imat na umu da je karta rađena u vrijeme kad su podaci na terenu "kasnili" po 50 godina.
Među greškama, koje nisu u vezi s "kašnjenjem" podataka, izdvajam Lastovo izvan Dubrovačke republike i Trebinje unutar Dubrovačke republike.
Među greškama, koje jesu skopčane s "kašnjenjem" podataka, svakako je drveni most Osijek - Darda. Taj dravski most je nestao iz prostora dva desetljeća prije izdavanja ove karte.
Veliki propust je izostavljanje ucrtavanja kamenog mosta u Višegradu ("Drinawar").
Ali, ono najbitnije i najvažnije Nicolas de Fer
nije ispustio ucrtat, a to je (drveni) drinski most u Brodu!
https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b ... osnie.zoom
Ima tu dosta pogrešaka i propusta, ali treba imat na umu da je karta rađena u vrijeme kad su podaci na terenu "kasnili" po 50 godina.
Među greškama, koje nisu u vezi s "kašnjenjem" podataka, izdvajam Lastovo izvan Dubrovačke republike i Trebinje unutar Dubrovačke republike.
Među greškama, koje jesu skopčane s "kašnjenjem" podataka, svakako je drveni most Osijek - Darda. Taj dravski most je nestao iz prostora dva desetljeća prije izdavanja ove karte.
Veliki propust je izostavljanje ucrtavanja kamenog mosta u Višegradu ("Drinawar").
Ali, ono najbitnije i najvažnije Nicolas de Fer
nije ispustio ucrtat, a to je (drveni) drinski most u Brodu!
- Prilozi
-
- Nicolas.de.Fer.jpg (137.61 KiB) Pregledano 4409 puta
-
- Direktor železnice
- Poruke: 523
- Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
- Kontakt:
Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
Onaj opis putovanja Louis Des Hayes
Pierre Du Val
https://www.swaen.com/pierre-du-val.php
da, na temelju tog putopisa, izradi ovu kartu:
https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b ... .item.zoom
Karta je pravi biser, na kojoj je prekrasno ucrtan Dubrovački drum i "pont de bois" preko Drine u Brodu!
odnosnoVoyage de Levant par le Sievr Des-Hayes
inspirirao je kartografa:Voyage de Levant, fait par le commandement du Roy en l'année 1621
Pierre Du Val
https://www.swaen.com/pierre-du-val.php
da, na temelju tog putopisa, izradi ovu kartu:
https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b ... .item.zoom
Karta je pravi biser, na kojoj je prekrasno ucrtan Dubrovački drum i "pont de bois" preko Drine u Brodu!
- Prilozi
-
- Pierre.Du.Val.jpg (77.06 KiB) Pregledano 4405 puta
-
- Du.Val.jpg (86.75 KiB) Pregledano 4405 puta
-
- Direktor železnice
- Poruke: 523
- Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
- Kontakt:
Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
Igor Legaz piše:Jedan poznanik iz Sarajeva mi je prošlog tjedna napisao, da je nakon "stotina i stotina prelistanih dokumenata u Bošnjačkom institutu"), pronašao ovo:
"Dubrovački poklisari Menčetić i Ranjina su 26.06.1673. prešli Drinu preko zapanjujuće dugog mosta, na kojem se nalazi neka stara drvena građevina. Nakon što se pređe most stiže se u jedno mjesto blizu Foče, zvano Brod, gdje su samo kovačke radionice".
Ja sam, ustanovio da se poklisar Ranjina, zvao Marino Ragnina, a nisam još uspio ustanovit ime poklisara Menze (Menčetić).
Ono što je posebno bitno, Menze i Marino Ragnina navode "Brod", što znači da Ami Boué nije slučajno napisao "ciganski zaselak Brot" (pokraj velikog kamenog luka ranijeg mosta), kad je on, 1838. godine, Drinu prešao skelom.
Ami Boué, dakle, nije prvi, koji je Brod nazvao tako, a upitno je, da li su Menze i Marino Ragnina bili prvi koji su zapisali naziv Brod za mjesto na desnoj obali Drine, gdje je bio most.
Od 1572. (Philippe du Fresne-Canaye) do 1673. (Menze i Marino Ragnina), bila su (najmanje) 3 drvena drinska mosta u Brodu.
Ako je drveni most, kojeg spominju Dubrovčani Menze i Marino Ragnina, bio u prostoru do 1677. godine, onda taj most "nije preživio" kraj te godine, jer je Drinu, 1677. spopao katastrofalan povodanj, a kad Drina nabuja, onda "sve nosi", bez ikakve sentimentalnosti.
Izuzetan povodanj Drine zabilježen je 1731. godine , pa (još žešči) 1737. godine, a o onom katastrofalnom iz 1896. godine, pisao je i legendarni nobelovac.
Stoga, ako je na početku bilo koje od popisanih godina bio neki drveni most na mističnoj ljepotici (ne samo u Brodu), tada takav most definitivno nije "doživio" kraj te godine.
Od 1677. kad je (najkasnije) stradao drinski most, koji je bio u Brodu 1673. (Menze i Marino Ragnina) do 1906. (kad je izgrađen prvi željezni most na Drini u Brodu) proteklo je 229 godina.
Razumljivo je da su, u tih 229 godina, građeni mostovi na Drini u Brodu, ali je broj (do sada pronađenih) dokumenata "mizeran", a osobito se to odnosi na XVIII. st., u kojem, osim oprezne pretpostavke o kamenom jednolučnom mostu Mehmed-paše Kukavice, nema spomena o još nekom drinskom mostu u Brodu, a slično važi.
Jedini (do sad nađen) spomen mosta na Drini u Brodu, u XIX. st., zapisan je u "Fußnote", na 179. str. knjige "Voyage de la Grèce" (dio treći),
gdje François Charles Hugues Laurent Pouqueville navodi, da je 1807. godine, postojao "un pont en bois" na Drini, u Brodu.
- Prilozi
-
- Pouqueville.T.III.1807.jpg (63 KiB) Pregledano 4372 puta
-
- Pouqueville.178.jpg (122.09 KiB) Pregledano 4372 puta
-
- Pouqueville.179.jpg (115.71 KiB) Pregledano 4372 puta
-
- Direktor železnice
- Poruke: 1353
- Pridružen: 03 Jul 2016, 12:07
- Kontakt:
Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
za Igor Legaz:
Ona mapa Pierre Du Val-a bila je štampana 1665 u Parizu i prodavala se je kod njega.
Interesantno, da Gallica (koji link za mapu daješ), nezna, kada je bila štampana.
pozdrav
Darko
Ona mapa Pierre Du Val-a bila je štampana 1665 u Parizu i prodavala se je kod njega.
Interesantno, da Gallica (koji link za mapu daješ), nezna, kada je bila štampana.
pozdrav
Darko
-
- Direktor železnice
- Poruke: 523
- Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
- Kontakt:
Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
To mi nije bitno. Važno mi je doći do izvještaja austrijanskih obavještajca, koji su krajem XVIII. st. i početkom XIX. st. "krstarili" Hercegovinom, Bosnom i starom Srbijom, a pogotovo se to odnosi za izvještaje i karte, od 1783. do 1785.železocestnik piše:za Igor Legaz:
Ona mapa Pierre Du Val-a bila je štampana 1665 u Parizu i prodavala se je kod njega.
Interesantno, da Gallica (koji link za mapu daješ), nezna, kada je bila štampana.
pozdrav
Darko
U drugoj temi sam već priložio kartu šeher Mostara, koju su Golubović i Matuć izradili 1783.
Znam da je zastavnik Božić izradio lijepe karte.
Za izvještaje o Podrinju, bio je zadužen oficir Liedescron.
Nisam uspio točno saznat njegovo ime, ali je, po svemu sudeći, zbog zasluga promaknut u barona i bio postavljen za zapovjednika Zemuna, kako je to engleski tisak objavio 1792.
- Prilozi
-
- Obavjestajci.jpg (110.53 KiB) Pregledano 4220 puta
-
- The.London.Chronicle.1792.jpg (243.49 KiB) Pregledano 4220 puta
-
- Baron.de.Liedescron.Semlin.jpg (161.18 KiB) Pregledano 4220 puta
-
- Direktor železnice
- Poruke: 1353
- Pridružen: 03 Jul 2016, 12:07
- Kontakt:
Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
za Igor Legaz:
Pa nazovi Amira Kurbegovića, pa će ti reći, ko je taj M. baron Liedescron
Link: https://www.inmedia.ba/amir-kurbegovic- ... kog-mosta/
pozdrav
Darko
Pa nazovi Amira Kurbegovića, pa će ti reći, ko je taj M. baron Liedescron
Link: https://www.inmedia.ba/amir-kurbegovic- ... kog-mosta/
pozdrav
Darko
-
- Direktor železnice
- Poruke: 523
- Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
- Kontakt:
Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
Ruski slavist Александр Фёдорович Гильфердинг
http://www.pravaya.ru/ludi/450/8325
je 1858. pohodio južnoslavenske zemlje (bio je i u Dubrovniku), a bilješke s putovanja, ovjekovječio je u dijelu "Босния, Герцеговина и Старая Сербия".
Kad je putovao od manastira Piva za Foču, kod Šćepan Polja, prešao je na desnu obalu Tare "на ветхой ладьѣ", zatim je išao desnom stranom Drine do Foče (pogrešno je naveo da Drina nastaje "отъ слiянiя" Sutjeske u Taru).
Prošao je kroz Brod, ali o mostu (ostacima mosta)
preko Drine ništa spomenuo nije.
http://www.pravaya.ru/ludi/450/8325
je 1858. pohodio južnoslavenske zemlje (bio je i u Dubrovniku), a bilješke s putovanja, ovjekovječio je u dijelu "Босния, Герцеговина и Старая Сербия".
Kad je putovao od manastira Piva za Foču, kod Šćepan Polja, prešao je na desnu obalu Tare "на ветхой ладьѣ", zatim je išao desnom stranom Drine do Foče (pogrešno je naveo da Drina nastaje "отъ слiянiя" Sutjeske u Taru).
Prošao je kroz Brod, ali o mostu (ostacima mosta)
preko Drine ništa spomenuo nije.
- Prilozi
-
- Aleksandar.Giljerding.jpg (53.76 KiB) Pregledano 4198 puta
-
- Piva1Foca.jpg (231.93 KiB) Pregledano 4198 puta
-
- Piva2Foca.jpg (236.68 KiB) Pregledano 4198 puta
-
- Direktor železnice
- Poruke: 523
- Pridružen: 17 Maj 2018, 16:01
- Kontakt:
Re: "Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini
Još jedan zapis o ostacima kamenog lučnog mosta na Drini u Brodu.
Moriz Hoernes
http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_ ... 2_1917.xml
je oko 1888. bio u Foči.
Oko jedan sat nakon što je bio "bei den Steinfundamenten einer verschwundenen Bogenbrücke", stigao je u Foču, kako je zapisao u svom kapitalnom djelu:
Dinarische Wanderungen • Cultur und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina
Moriz Hoernes
http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_ ... 2_1917.xml
je oko 1888. bio u Foči.
Oko jedan sat nakon što je bio "bei den Steinfundamenten einer verschwundenen Bogenbrücke", stigao je u Foču, kako je zapisao u svom kapitalnom djelu:
Dinarische Wanderungen • Cultur und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina
- Prilozi
-
- Moriz.Hoernes.jpg (189.16 KiB) Pregledano 4151 put
-
- Moriz210Hoernes.jpg (200.23 KiB) Pregledano 4151 put
-
- Moriz211Hoernes.jpg (231.65 KiB) Pregledano 4151 put
Ko je na vezi
Korisnika pregleda ovaj forum: Nema registrovanih korisnika i 0 gostiju