Pruga Beograd - Niš
Pruga Beograd - Niš
.
PRUGA BEOGRAD NIŠ
Posle završenih ratova za nezavisnost protiv Turske 1876-78. godine
Srbija se obavezala odredbom Berlinskog kongresa da će za tri godine
izgraditi prugu Beograd-Vranje, od čega nije mogla da odstupi. Ministar-
predsednik Jovan Ristić potpisao je 9. aprila 1880. godine specijalni
ugovor između Austro-ugarske i Srbije za građenje železnice. U Austro-
ugarskoj su već 1881. godine počeli sa građenjem pruge Budimpešta-
Zemun. Narednih godina trasa je povezana sa železničkom prugom
Beograd-Niš preko Savskog mosta za Austro-ugarsku železničku prugu i
pruge ostalih evropskih država.
Nakon dobijanja povoljnih kredita radovi na pruzi Beograd-Vranje su
počeli 15. jula 1881. godine, kada je knez Milan Obrenović nedaleko od
današnje „Gazele” udarcem srebrnim budakom označio početak izgradnje
srpskih železnica.
Do leta 1883. godine pruga je položena do sredine trase, a 17. juna
probna lokomotiva stigla je do Jagodine. Dočekana je od mnoštva žitelja
varoši i okolnih sela, a predsednik opštine sa 73 ''revnosna građana'' tim
povodom poslao telegram ''Ljubljenom kralju''. Desetak dana kasnije
prva lokomotiva je prešla preko Morave na stranu ćuprijskog atara na
radost prekomoravskih žitelja, a 31. januara 1884. godine probni voz
stigao je i do Niša.
Početkom avgusta 1984. godine, na zasedanje Narodne skupštine u Nišu,
kralj Milan je putovao vozom. Po povratku iz Niša sa zasedanja Narodne
skupštine, kraljevski voz je kod Ćuprije naišao na poplavljenu prugu.
Moravu je kralj Milan prešao čamcem, a potom vozom nastavio put
Beograda.
Dana 20. avgusta 1884, prugom je do Zemuna na relaciji Beograd-Savski
most pošao dvorski voz sa kraljem Milanom, kraljicom Natalijom i
prestolonaslednikom Aleksandrom i bio ispraćen svečano, uz vojnu
muziku koja je svirala sve dok voz nije prešao novoizgradeni gvozdeni
savski most.
Tom prilikom puštena je u upotrebu i zgrada železničke stanice u
Beogradu, koja je po planovima arhitekte Dragutina Milutinovića urađena
u duhu klasične arhitekture na nasutom prostoru nekadašnje „Bare
Venecije”. Vrata stanice su se završavala u obliku polukruga iznad koga
je u gvožđu, rimskim brojevima, ispisana godina kada je sagrađena
stanica. Stanica je bila bombardovana u oba svetska rata.
Železnička stanica Beograd iz 1885. godine:
Zgrada Niške železničke stanice, sagrađena kad i pruga, tokom anglo-
američkog bombardovanja 1944. godine bila je tako oštećena da nije bila
moguća obnova.
Zgrada železničke stanice u Nišu:
Prvi voz, ukrašen cvećem i srpskim trobojkama, iz Beograda ka Nišu
krenuo je 23. avgusta 1884. godine ( po starom kalendaru ).
“ Srpske novine” od 22. avgusta 1884. godine donose program otvaranja srpske državne železnice:
Pored velikog broja građana, ovom događaju prisustvovali su gosti iz
Beča, Budimpešte i Pariza. Pre 8 časova behu na stanici svi pozvani gosti
od strane vlade, a od strane preduzeće gosti iz Pariza, Beča i Pešte. Tačno u
8 časova došli su ministri, mitropolit Teodosije, diplomatski kor, članovi
Državnog Saveta, oficiri, činovnici i ostali gosti.Prvo je osvećena vodica a zatim
su pozvani gosti zauzeli mesta u vagonima.
“ Srpske novine” od 23. avgusta 1884. godine izveštavaju o svečanosti:
Voz ''Ajzeban''je pošao iz Beograda u 8,30 časova sa stotinak putnika u
devet vagona sve tri klase. Do Jagodine je prevalio 136 kilometara do
15,o5 časova, a u Niš je stigao u 18, ,23 . Prva putovanja vozom na
ovoj realiciji trajala su punih sedam sati.
Prva redovna kompozicija sa putnicima krenula je 15. septembra 1884.
( po novom kalendaru ) i taj datum je zvaničan početak železničkog
saobraćaja u Srbiji. Dužina pruge bila je 243,5 kilometara i imala je 23
stanice.
Dovršenom prugom Pešta-Beograd Srbija je dobila i vezu sa železnicama
Evrope. Zalaganjem Austro-ugarske Turci su marta 1883 godine dali
pristanak na vezu od Skoplja do Vranja i ovaj deo je dovršen maja 1889 godine.
Tri godine ranije, 1.septembra 1886. dovršena je pruga Srpskih železnica
od Niša do Vranja.
Formiranjem direkcije Srpskih železnica počela je eksploatacija železnica
u Srbiji pod državnom upravom, kada su preuzete od francuskog
preduzeća 3. juna 1889. U momentu preuzimanja, Srpska železnica
imala je 532 kilometara pruge, 27 lokomotiva, 127 putničkih vagona, 293
zatvorenih vagona, 88 vagona za prevoz stoke i 321 vagona za različite
svrhe. Za prvog direktora Srpskih državnih železnica postavljen je
inženjer Dimitrije Stojanović.
Izvod iz starog reda vožnje pruge Beograd - Niš.
PRUGA BEOGRAD NIŠ
Posle završenih ratova za nezavisnost protiv Turske 1876-78. godine
Srbija se obavezala odredbom Berlinskog kongresa da će za tri godine
izgraditi prugu Beograd-Vranje, od čega nije mogla da odstupi. Ministar-
predsednik Jovan Ristić potpisao je 9. aprila 1880. godine specijalni
ugovor između Austro-ugarske i Srbije za građenje železnice. U Austro-
ugarskoj su već 1881. godine počeli sa građenjem pruge Budimpešta-
Zemun. Narednih godina trasa je povezana sa železničkom prugom
Beograd-Niš preko Savskog mosta za Austro-ugarsku železničku prugu i
pruge ostalih evropskih država.
Nakon dobijanja povoljnih kredita radovi na pruzi Beograd-Vranje su
počeli 15. jula 1881. godine, kada je knez Milan Obrenović nedaleko od
današnje „Gazele” udarcem srebrnim budakom označio početak izgradnje
srpskih železnica.
Do leta 1883. godine pruga je položena do sredine trase, a 17. juna
probna lokomotiva stigla je do Jagodine. Dočekana je od mnoštva žitelja
varoši i okolnih sela, a predsednik opštine sa 73 ''revnosna građana'' tim
povodom poslao telegram ''Ljubljenom kralju''. Desetak dana kasnije
prva lokomotiva je prešla preko Morave na stranu ćuprijskog atara na
radost prekomoravskih žitelja, a 31. januara 1884. godine probni voz
stigao je i do Niša.
Početkom avgusta 1984. godine, na zasedanje Narodne skupštine u Nišu,
kralj Milan je putovao vozom. Po povratku iz Niša sa zasedanja Narodne
skupštine, kraljevski voz je kod Ćuprije naišao na poplavljenu prugu.
Moravu je kralj Milan prešao čamcem, a potom vozom nastavio put
Beograda.
Dana 20. avgusta 1884, prugom je do Zemuna na relaciji Beograd-Savski
most pošao dvorski voz sa kraljem Milanom, kraljicom Natalijom i
prestolonaslednikom Aleksandrom i bio ispraćen svečano, uz vojnu
muziku koja je svirala sve dok voz nije prešao novoizgradeni gvozdeni
savski most.
Tom prilikom puštena je u upotrebu i zgrada železničke stanice u
Beogradu, koja je po planovima arhitekte Dragutina Milutinovića urađena
u duhu klasične arhitekture na nasutom prostoru nekadašnje „Bare
Venecije”. Vrata stanice su se završavala u obliku polukruga iznad koga
je u gvožđu, rimskim brojevima, ispisana godina kada je sagrađena
stanica. Stanica je bila bombardovana u oba svetska rata.
Železnička stanica Beograd iz 1885. godine:
Zgrada Niške železničke stanice, sagrađena kad i pruga, tokom anglo-
američkog bombardovanja 1944. godine bila je tako oštećena da nije bila
moguća obnova.
Zgrada železničke stanice u Nišu:
Prvi voz, ukrašen cvećem i srpskim trobojkama, iz Beograda ka Nišu
krenuo je 23. avgusta 1884. godine ( po starom kalendaru ).
“ Srpske novine” od 22. avgusta 1884. godine donose program otvaranja srpske državne železnice:
Pored velikog broja građana, ovom događaju prisustvovali su gosti iz
Beča, Budimpešte i Pariza. Pre 8 časova behu na stanici svi pozvani gosti
od strane vlade, a od strane preduzeće gosti iz Pariza, Beča i Pešte. Tačno u
8 časova došli su ministri, mitropolit Teodosije, diplomatski kor, članovi
Državnog Saveta, oficiri, činovnici i ostali gosti.Prvo je osvećena vodica a zatim
su pozvani gosti zauzeli mesta u vagonima.
“ Srpske novine” od 23. avgusta 1884. godine izveštavaju o svečanosti:
Voz ''Ajzeban''je pošao iz Beograda u 8,30 časova sa stotinak putnika u
devet vagona sve tri klase. Do Jagodine je prevalio 136 kilometara do
15,o5 časova, a u Niš je stigao u 18, ,23 . Prva putovanja vozom na
ovoj realiciji trajala su punih sedam sati.
Prva redovna kompozicija sa putnicima krenula je 15. septembra 1884.
( po novom kalendaru ) i taj datum je zvaničan početak železničkog
saobraćaja u Srbiji. Dužina pruge bila je 243,5 kilometara i imala je 23
stanice.
Dovršenom prugom Pešta-Beograd Srbija je dobila i vezu sa železnicama
Evrope. Zalaganjem Austro-ugarske Turci su marta 1883 godine dali
pristanak na vezu od Skoplja do Vranja i ovaj deo je dovršen maja 1889 godine.
Tri godine ranije, 1.septembra 1886. dovršena je pruga Srpskih železnica
od Niša do Vranja.
Formiranjem direkcije Srpskih železnica počela je eksploatacija železnica
u Srbiji pod državnom upravom, kada su preuzete od francuskog
preduzeća 3. juna 1889. U momentu preuzimanja, Srpska železnica
imala je 532 kilometara pruge, 27 lokomotiva, 127 putničkih vagona, 293
zatvorenih vagona, 88 vagona za prevoz stoke i 321 vagona za različite
svrhe. Za prvog direktora Srpskih državnih železnica postavljen je
inženjer Dimitrije Stojanović.
Izvod iz starog reda vožnje pruge Beograd - Niš.
Re: Pruga Beograd Niš
Sledeća stanica na pruzi prema Nišu je stanica u Topčideru.
Fotografija je snimljena 1934. godine.
Fotografija je snimljena 1934. godine.
Re: Pruga Beograd Niš
cira-1 je napisao:
Sladeće službeno mesto je stanica Topčider. Stanična zgrada je izgrađena kad i pruga. To je bila lepa zgrada, ali je u II svetskom ratu srušena.
Pored zgrade je izgrađena i kraljevska čekaonica, koja posle rata preuzela ulogu stanične zgrade Topčider, pošto je originalna zgrada srušena u Bombardovanju Beograda.
Izgled železničke stanice Topčider 1909. godine - razglednica
Izgled stanice Topčider 1934. godine.
Današnji izgled stanice Topčider, a nekada Kraljevska čekaonica.
Nekada se vodilo računa kako će da izgleda spoljni enterijer stanice, i puno se radilo na što lepšem izgledu.
Železnička stanica Topčider. Sa foruma B. Gajic.
Sladeće službeno mesto je stanica Topčider. Stanična zgrada je izgrađena kad i pruga. To je bila lepa zgrada, ali je u II svetskom ratu srušena.
Pored zgrade je izgrađena i kraljevska čekaonica, koja posle rata preuzela ulogu stanične zgrade Topčider, pošto je originalna zgrada srušena u Bombardovanju Beograda.
Izgled železničke stanice Topčider 1909. godine - razglednica
Izgled stanice Topčider 1934. godine.
Današnji izgled stanice Topčider, a nekada Kraljevska čekaonica.
Nekada se vodilo računa kako će da izgleda spoljni enterijer stanice, i puno se radilo na što lepšem izgledu.
Železnička stanica Topčider. Sa foruma B. Gajic.
Re: Pruga Beograd Niš
cira-1 je napisao:
Topčider - Snimljeno 1933. godine. Sa foruma Dundo.
Panorama stanice Topčider iz 1936. godine.
Topčider, ranžirna stanica, oktobar 1970. godine
Topčider - Snimljeno 1933. godine. Sa foruma Dundo.
Panorama stanice Topčider iz 1936. godine.
Topčider, ranžirna stanica, oktobar 1970. godine
Re: Pruga Beograd Niš
Sledeće službeno mesto na ovoj pruzi je bivša stanica KOŠUTNJAK. Ova stanica danas je ukinuta i vozovi više ne staju, mada stanična zgrada i danas postoji
Železnička stanica Košutnjak, današnji izgled. Foto Teca sa Dunava.
Železnička stanica Košutnjak, današnji izgled. Foto Teca sa Dunava.
Re: Pruga Beograd Niš
Nega da nastavimo dalje, sledeće službeno mesto je Rakovica.
Stanica Rakovica - Photographer unknown.
Rakovica - Foto Bundalo Zoran.
Jedna imteresantna fotografija sniljena između dva rata. Na njoj se fidi fabrika kamiona u Rakovici, a sa desne strane vagona, vide dekoviljski kolosek koji je služio za dovoz uglja, a pretpostavlja se da je tim kolosekom dovučeni vozna sredstva za Pionirsku prurgu u Beogradu. Fotografija je skinuta, pretpostavljam sa Politikinog foruma.
Stanica Rakovica - Photographer unknown.
Rakovica - Foto Bundalo Zoran.
Jedna imteresantna fotografija sniljena između dva rata. Na njoj se fidi fabrika kamiona u Rakovici, a sa desne strane vagona, vide dekoviljski kolosek koji je služio za dovoz uglja, a pretpostavlja se da je tim kolosekom dovučeni vozna sredstva za Pionirsku prurgu u Beogradu. Fotografija je skinuta, pretpostavljam sa Politikinog foruma.
Re: Pruga Beograd Niš
Kad napustimo stanicu Rakovica, posle par minuta stižemo u Stanicu Kneževac.
Kneževac - stara stanica
Železnicka stanica Kneževac
Kneževac - stara stanica
Železnicka stanica Kneževac
Re: Pruga Beograd Niš
cira-1 je napisao:
Posle Kneževca, sledeća stanica je KIJEVO.
Posle Kneževca, sledeća stanica je KIJEVO.
Re: Pruga Beograd Niš
cira-1 je napisao:
Posle stanice Kijevo sledi stanica RESNIK :
Resnik 18.10.1934. Docek voza sa posmrtnim ostacima kralja Aleksandra. Arhiv Muzej Železnica Srbije.
Resnik 1968. godine. Iz knjige Železnice Srbije, Dr. Milan Grujic i Mr. Zoran Bundalo.
Napuštamo stanicu Resnik i ulazimo u Resnički tunel.
Kad izađemo iz tunela i posle par kilometara ugodne vožnje ulazimo u stanicu (danas stajalište) PINOSAVA
Današnji izgled stanične zgrade
Posle stanice Kijevo sledi stanica RESNIK :
Resnik 18.10.1934. Docek voza sa posmrtnim ostacima kralja Aleksandra. Arhiv Muzej Železnica Srbije.
Resnik 1968. godine. Iz knjige Železnice Srbije, Dr. Milan Grujic i Mr. Zoran Bundalo.
Napuštamo stanicu Resnik i ulazimo u Resnički tunel.
Kad izađemo iz tunela i posle par kilometara ugodne vožnje ulazimo u stanicu (danas stajalište) PINOSAVA
Današnji izgled stanične zgrade
Re: Pruga Beograd Niš
cira-1 je napisao:
Posle stajališta Pinosava, sledeće službeno mesto na ovoj pruzi je Ripanj Kolonija. Nažalost nemam ni jednu fotografiju.
Posle kraće vožnje ulazimo u stanicu RIPANJ.
Foto Milivoj Širadović.
Železnicka stanica Ripanj sa početka 60-tih godina. Sa foruma alend.
Ripanj je poznat i po čuvenom vijaduktu.
Izgradnja Ripanjskog vijadukta 1881.-1884. godine. Iz knjige Srbija ekspres.
Vijadukt Veliki potok poznatiji kao Ripanjski vijadukt i nalazi se u km. 28 i dugačak je 30 metara. Fotografija je iz knjige Železnice Srbije, Dr. Milan Grujić i Mr. Zoran Bundalo.
Posle stajališta Pinosava, sledeće službeno mesto na ovoj pruzi je Ripanj Kolonija. Nažalost nemam ni jednu fotografiju.
Posle kraće vožnje ulazimo u stanicu RIPANJ.
Foto Milivoj Širadović.
Železnicka stanica Ripanj sa početka 60-tih godina. Sa foruma alend.
Ripanj je poznat i po čuvenom vijaduktu.
Izgradnja Ripanjskog vijadukta 1881.-1884. godine. Iz knjige Srbija ekspres.
Vijadukt Veliki potok poznatiji kao Ripanjski vijadukt i nalazi se u km. 28 i dugačak je 30 metara. Fotografija je iz knjige Železnice Srbije, Dr. Milan Grujić i Mr. Zoran Bundalo.
Ko je OnLine
Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 6 gostiju