Pruge uzanog kolos. Lašva-D.Vakuf(Bugojno.-G.Vakuf)-Srnetica

[PECELJ]

Na sl.3,4 i 5 drugog linka, vidi se da se kompozicija približava stanici Jajce.
Na drugoj po redu trasa prolazi pored reke Vrbas.

Izvor J.batts

[Igor Legaz]

Železnička stanica Donji Vakuf 1969.godine.

Vidi se kompozicija voza kojom je J.Batts stigao u stanicu. U prvom planu lokomotova JŽ 97-o31.

Pozdrav g. Pecelj.

Lokomotiva JŽ 97-031 nije vukla vlak u kojem je mister John Batts putovao. Lokomotiva JŽ 97-031 je bila na čelu vlaka, s kojim se mimoilazio onaj iz kojeg je lokomotivu JŽ 97-031 fotografirao John Batts.

John Batts snima s prozora vagona u kojem putuje. Sve se zbiva u Donjem Vakufu.

Mene zanima vozni red iz početka listopada 1969. za liniju Lašva - Jajce. Kako je John Batts uspio sve to obići u jednom danu?

[PECELJ]

Promet na uskotracnoj pruzi Srnetica - Mlinište je obustavljen 1975.godine.
Promet na uskotracnoj pruzi Šipovo - Mlinište je obustavljen 1967.godine .
Promet na uskotračnoj pruzi Jajce-Šipovo je obustavljen 1970.godine.

Ovaj Red vožnje bi bio u periodu 1967-1970 :

[Igor Legaz]

Ovo je nemoguć vozni red za 06.10.1969. (ponedjeljak).

John Batts je 05.10.1969. krenuo na ovakvo putovanje vlakovima:

1. Beograd - Užice - Ustiprača - Sarajevo ("760")

U Sarajevo je stigao ujutro 06.10.1969. i nastavio:

2. Sarajevo - Lašva ("1435")

3. Lašva - Jajce ("760")

4. Jajce - Lašva ("760")

5. Lašva - Satajevo ("1435")

U Velikom Šeheru je prenoćio i u utorak ujutro krenuo za Čapljinu vlakom "1435" i onda nastavio za Dubrovnik vlakom "760".

Prema ovom voznom redu, 3. vlak iz Lašve, kreće u 5:50.

To bi značilo da je John Batts krenuo iz Sarajeva za Lašvu, prije nego li je u Sarajevo (Veliki Šeher) stigao iz Beograda.

Imate li red vožnje iz tog vremena Beograd - Veliki Šeher ?

Vjerojatno je taj vozni red, što ste ga postavili, bio "zimski".

[PECELJ]

Ja drugog Reda vožnje za Lašva-Jajce nemam. Ovo je neki iz navedenog perioda a svake godine donosio se novi.

1968 je ukinuta uzana pruga Čukarica-Lajkovac pa je J-Batts verovatno autobusom stigao u Užice. Tu je seo na voz za Sarajevo.
Ja nemam Red vožnje za 1969 za Uzice-Sarajevo . Ovo je neki iz 1972 pa na dalje

[PECELJ]

Da završimo sa putovanjem J.Battsa na relaciji Lašva-Jajce-Lašva 1969.godine.

Ložionica u stanici Jajce sa lokomotivom UNRRA 8. Ispred nje lokomotiva serije 83.

Industrijska dizel lokomotiva u Jajcu. Verovatno služila za manevru.

[PECELJ]

U povratku dva simka iz železničke stanice Donji Vakuf.

Kompozicija voza u železničkoj stanici D.Vakuf

Lokomotiva serije 97 vrši manevru u stanici.

[Igor Legaz]

Da se vratim na neka "neraščišćena" pitanja.

Još je Wilhelm von Pressel (sa suradnicima) imao ideju gradnje tunela Komar normalnotračne pruge za potrebe Sultanata, koji je, prema skici (njegovog francuskog suradnika) iz 1874., trebao bit dug 1430 m (samo 48 metara dulji od tunela izgrađenog za uskotračnu prugu), a na nadmorskoj visini od 761 m (svega 18 metara niže od tunela izgrađenog za uskotračnu prugu).

Jasno je da bi nadmorska visina od 761 m, smanjila nagib, koji ne bi bio oko 45 ‰ , nego nešto manji.

Prvo: Kako bi normalnotračni vlakovi svladavali takav nagib ?


Drugo: Može li netko napisati primjere normalnotračnih ili širokotračnih vlakova (u svijetu) s "Abtovim dionicama".

Lokomotiva ide tenderom napred

Treće: Koji termin koristiti kada diesel ili električna lokomotiva vuče kompoziciju "u rikverc" ? Tu, naravno, ne može "tenderom naprijed".

[PECELJ]

Lokomotiva JŽ 83-166 na čelu kompozicije u železničkoj stanici Lašva 1966.godine :

s-l1600 83 166 Lasva 1966 Original.jpg (168.91 KiB) Pregledano 2561 put

Izvor : ebay

[Igor Legaz]

Kako bi normalnotračni vlakovi svladavali takav nagib ?

Ja mislim, da su projektanti odmah uvidjeli da bi varijanta "Komar" bila neizvediva za prugu "1435". Oni nisu ni razmišljali o tunelu Komar na manjoj nadmorskoj visini (uz duljinu tunela oko 3 km), nego su razmatrali varijantu "Usko". Čudi me kako im je, uopće, pala na pamet ideja "Usko pass"?! Ta zona, ne samo da ne pruža mogućnost "razvlačenja" pruge (prijevoj se ne zove slučajno "Usko"), nego je klima izuzetno surova.

Ovo planinsko područje je jedno od najzahtjevnijih u Dinaridima.

Elmar Oberegger se nije upuštao u nagađanja, kako su projektanti mislili "izvest neizvedivo" (u XIX. stoljeću), kako bi realizirali Sandschakbahn ("mitski" projekt):

http://www.oberegger2.org/enzyklopaedie/sandschak.htm