Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

[Igor Legaz]

Ovaj opis je nepotpun, jer se ne odnosi na kolosječno stanje na samom mostu "ušće Lašve", niti na kolosječno stanje pokraj lijeve obale Bosne, između ušća Lašve i Janjića. 

Kolosečna situacija kod Lašve, nakon izgradnje normalne pruge je onakva kako je Pecelj naveo. Uzana pruga je iz Sarajeva išla južnije tj. "ispod" normalne pruge jer je takav bio položaj stanica. Negde pre Semizovca je denivelisano prelazila normanlnu prugu i išla  severnije ("iznad" normalne pruge) bliže reci Bosni. Ispred same stanice Lašva uzana pruga je u nivou tj. ukrštajem prelazila normalnu i vraćala se na suprotnu stranu na kojoj je ostajala i posle Lašve. Odvajanje pruge za Jajce nije bilo u samoj stanici Lašva već 1.2 km od stanične zgrade. To mesto se službeno zvalo Rasputnica "D". Međutim takva situacija sa odvajanjem pruga za Zenicu i Jajce iza stanice Lašva je bila nakon izgradnje normalne pruge. Pre toga su se ove dve pruge odvajale u samoj stanici i kao dve paralelne pruge išle do ispred mosta, gde su se trase razdavajale. 

Za dva uzana koloseka, u uskoj dolini reke Bosne nije bilo mesta, uz normalni kolosek. Uz to nije bilo ni potrebe, nakon ukidanja uzane pruge severno od Zenice broj uskih vozova više nije bio toliko veliki da su trebala dva paralelna koloseka. Zato je jedan uzani kolosek skinut, a napravljena je rasputnica

1. Postojanje rasputnice "D" se vidi i na pregledniku najvećih brzina za vlakove "760", Lašva - Jajce. Tu rasputnicu "sovjet" nije označio na ovoj karti (oko 1960.), što pripisujem nepreciznošću kartografa (na primjeru Mostara, već smo vidili da sovjeti mogu falit). Međutim, "sovjet" je ucrtao odvojene kolosijeke, uzvodno uz Bosnu (od ušća Lašve), pa preko stanice Lašva i dalje prema Sarajevu. 

2. Na istoj karti, sovjetski kartograf je ucrtao jedan (1) željeznički most preko Lašve.

Uz pretpostavku da je "sovjet" ispravno vidio da je bio samo jedan most nad ušćem Lašve, ja čisto sumnjam da je taj most bio širok za dva odvojena kolosijeka: uskotračan i normalnotračan (u takvom slučaju, kolosijek, koji bi bio na mostu položen bliže ušću rijeke Lašva, je: "1435").

Moja pretpostavka {#} je da se radilo o "upletenim" kolosijecima (3 šine) na mostu "ušće Lašve".


3. Rasputnica "D" je mogla biti ovakva: mogli su kolosijeci "760" i "1435" bit "upleteni" (3 šine) na izlazu iz stanice Lašva prema ušću Lašve, pa se, nakon 1200 metara "razdvojit" u rasputnici "D" (u svim  slučajevima od 3 šine, onu najudaljeniju šinu od rijeke Bosne "gaze" svi vlakovi, dok šinu najbližu Bosni "gaze" samo vlakovi "1435").

4. Rasputnica "D" (i pripadajuća skretnica) bitna je samo za vlakove "760", koji voze od Lašva prema Travniku. Vlakovi koji voze od Travnika, kad dođu do rasputnice "D", mogu samo prema stanici Lašva, a nikako ne mogu direktno prema mostu "ušće Lašve" (gospodin Pecelj je pretpostavio da je tu bio "triangl", kao i 2 željeznička mosta preko Lašve (na samom ušću te rijeke). Isto tako, vlakovi "760", koji iz Zenice voze ka Travniku, nakon što pređu most "ušće Lašve", prvo moraju do stanice Lašva (za te vlakove "760", rasputnica "D" isto kao da ne postoji). 

Jasno, u pretpostavljenom slučaju "kolosječne upletenosti", za vlakove "1435", rasputnica "D" uopće nema važnosti.

5. Na pregledniku najvećih brzina (sredina 1967.) navodi se "ukrštaj" za vlakove "760" na izlazu iz  Janjića prema mostu "ušće Lašve" (40+429). Moguće je da se ukrštaj "40+429) odnosi baš početak "upletenosti" kolosijeka (kod Janjića). Između Janjića i mosta "ušće Lašva" (niti do stanice Lašva) nema oznake "ukrštaja", što se uklapa u prikaz na sovjetskoj karti.

6. Sovjetski kartograf je od Janjića do mosta "ušće Lašva" ucrtao samo jedan kolosijek i jedan most na ušću Lašve.

Da su između Janjića i mosta "ušće Lašva" bila 2 odvojena kolosijeka (normalan i uskotračan), "sovjet" bi ih prikazao odvojene na karti, kao i u slučaju od mosta "ušće Lašva", pa prema Sarajevu.


Opis "kolosječnog stanja", kako ga je predstavio sdz361 je manjkav u dijelu koji se odnosi na most "ušće Lašva" i na dionicu od tog mosta do Janjića.

Forumsku raspravu (za taj sporni dio) treba dovršit, jer se "poteže" od 2013.

{#} Pretpostavke o postojanju samo jednog željezničkog mosta (oko 1960.) nad ušćem Lašve,
o "upletenim" kolosijecima na tom mostu i o "upletenim" kolosijecima od tog mosta do Janjića, zasnivam na "sovjetskom" prikazu kolosječnog stanja.

[Igor Legaz]

Na ovom forumu, polemiku o kolosječnom stanju uz (niz) lijevu obalu Bosne (u okolini ušća Lašve), a za period kad su između Janjića i stanice Lašva vozili vlakovi "1435" i vlakovi "760", mislim da je "otvorio" g. Nedim još 2012., prilažući fotografiju na uzvodnom ulazu u stanicu Lašva.

[Igor Legaz]

Vrlo važan doprinos polemici o kolosječnom stanju [uz (niz) lijevu obalu Bosne (u okolini ušća Lašve), a za period kad su između Janjića i stanice Lašva vozili vlakovi "1435" i vlakovi "760"], dao je g. Ivan, prilažući fotografiju, na kojoj se u pozadini vide obrisi padina brda, koji sliče obrisima padina brda na fotografiji koju je priložio g. Nedim.

Na fotografijama je bitna razlika u drumu, koji se na fotografiji (koju je postavio g. Nedim) ne uočava, dok se na fotografiji (koju je priložio g. Ivan) vidi drum.

Na temelju fotografije i "terenskog rada" moguće je utvrditi približan položaj snimatelja.

Ako se snimatelj nalazio uzvodno od ušća Lašve, a nizvodno od Janjića, tada je jasno kakvo je kolosječno stanje bilo na toj dionici.

Međutim, ako se snimatelj nalazio nizvodno od ušća Lašve, tada ne znamo ništa o kolosječnom stanju, na sektoru od snimateljeve pozicije, do Janjića.

O kolosječnom stanju na mostu "ušće Lašve" apsolutno ništa ne možemo saznati iz te dvije fotografije.

[Igor Legaz]

U namjeri da pridonese polemici o kolosječnom stanju [uz (niz) lijevu obalu Bosne (u okolini ušća Lašve), a za period kad su između Janjića i stanice Lašva vozili vlakovi "1435" i vlakovi "760"], g. Pecelj je napravio skicu.

Na toj skici, sporna su dva željeznička mosta nad ušćem rijeke Lašva, dok "triangl" nije postojao.

[mali.paja]

Prva slika je sam izlaz iz Lašve prema Sarajevu. Uzana pruga siječe normalnu i prelazi sa desna na lijevo. Druga slika je između Lašve i Zenice. Nikakvih upletanih kolosijeka nije bilo. Išle su 2 paralelne pruge.

[Igor Legaz]

Prva slika je sam izlaz iz Lašve prema Sarajevu. Uzana pruga siječe normalnu i prelazi sa desna na lijevo. Druga slika je između Lašve i Zenice. Nikakvih upletanih kolosijeka nije bilo. Išle su 2 paralelne pruge.

Na svakoj karti iz pedesetih i šezdesetih, ucrtan je samo jedan željeznički most preko ušća Lašve.
Ova JNA karta (M = 1 : 25000) je iz sedamdesetih, ali se vidi na nema traga o postojanju 2 željeznička mosta preko ušća Lašve.

Ako upletenih kolosijeka nije bilo, onda znaći da je željeznički most nad ušćem Lašve (bio) dvokolosječan.

Ponavljam, ja ne znam. (Nikad nisam bio na ušću Lašve (do Travnika sam vozio iz Donjeg Valjda,
a nazad preko Novog Travnika i Bugojna).

Orijentiram se prema dostupnom kartama. Onaj "sovjet" nije ucrtao dva kolosijeka od ušća Lašve prema Janjićima, a istovremeno jest ucrtao dva kolosijeka od ušća Lašve prema Sarajevu.

Ucrtao je točno jedan željeznički most nad ušćem Lašve.

Očekivao sam da će se netko od forumaša osvrnut na mostove.

[Igor Legaz]

Prilog 1

Shema stanice Lašva za vlakove "1435" (na shemi, sjever (rijeka Bosna) je "gore")

Prilog 2

Shema stanice Lašva za vlakove "760" je "izvrnuta" kako bi se lakše usporedio položaj i raspored kolosijeka "760", u odnosu na staničnu zgradu i prema kolosijecima "1435"

Prilog 3

Shema stanice Lašva za vlakove "760" (na shemi, jug je "gore")

Gledajući ove sheme, kod obje stanice Lašva, 1955. godine, između stanične zgrade i Bosne, nije uopće bilo bilo kolosijeka.

[Igor Legaz]

Skica (uskotračnog kolosijeka) stanice Lašva iz 1956.

Skicu sam "izvrnuo" tako da rijeka Bosna i sjever budu "gore"

[Igor Legaz]

Prva slika je sam izlaz iz Lašve prema Sarajevu. Uzana pruga siječe normalnu i prelazi sa desna na lijevo. Druga slika je između Lašve i Zenice. Nikakvih upletanih kolosijeka nije bilo. Išle su 2 paralelne pruge.

Na svakoj karti iz pedesetih i šezdesetih, ucrtan je samo jedan željeznički most preko ušća Lašve.

Ako upletenih kolosijeka nije bilo, onda znači da je željeznički most nad ušćem Lašve (bio) dvokolosječan.

Ponavljam, ja ne znam. Nikad nisam bio na ušću Lašve (do Travnika sam vozio iz Donjeg Vakufa, a nazad preko Novog Travnika i Bugojna). 

Orijentiram se prema dostupnim kartama. Onaj "sovjet" nije ucrtao dva kolosijeka od ušća Lašve prema Janjićima, a istovremeno jest ucrtao dva kolosijeka od ušća Lašve prema Sarajevu.

Ucrtao je točno jedan željeznički most nad ušćem Lašve.

Očekivao sam da će se netko od forumaša osvrnut na mostove.

Skica stanice Lašva iz 1956. sadrži podatak da se rasputnica "D" nalazila na km 64+900. Nije bio "triangl".

Od rasputnice "D", označen je jedan kolosijek prema Jajcu, jedan kolosijek prema Sarajevu (odnosno prema stanici Lašva) i jedan kolosijek prema Zenici (odnosno prema mostu nad ušćem Lašve).

[PECELJ]

Ranije sam mislio da možda na mestu "rasputnice D" ima trijangla, što nije tačno.

Vozovi uzanog koloseka iz SA su preko ove rasputnice išli ili za Bos.Brod ili za Jajce.
Iz Bos.Broda su preko mosta na Lašvi i rasputnice ulazili u Lašvu i nastavljali ka SA a za Jajce se presedalo.
Kada je ukinuta pruga SA-Lašva (1966) uzani vozovi su iz Zenice prvo ulazili u Lašvu, tu se lokomotiva okretala na okretnici i nastavljalo se ka Travniku