Sipska vuča

Sve vezano za istoriju železnica u Srbiji
sdz361
Mašinovođa
Poruke: 159
Pridružen: 02 Apr 2012, 17:19
Kontakt:

Re: Sipska vuča

Poruka od sdz361 »

mali.paja piše:Ovdje je zadnje pitanje bilo u kakvom su odnosu bile JDŽ i SLV? sdz631 je u tekstu o lokomotivama serije 79 nešto napisao. 2 lokomotive serije 30 su zamjenjene sa lokomotivama serije 79. Poslije '45 su lokomotive serije 79 jednostavno prisvojene od strane JDŽ-a. Da li postoji kakav trag da nije to bila "dogovorna" zamjena?
Malo sam proučavao prethodne stranice pa imam pitanja?
Već sam bio pitao o imenima stanica. Nisam nigdje našao podatak.
Kad se lokomotiva vraćala nakon izvršenog šlepanja broda trebalo je negdje kakvo križanje napraviti?
Da li je na toj pruzi bio sličan sistem rada kao na JŽ? Ovdje mislim otpravnici vlakova, traženje dopuštenja itd?
Vagon koji je vula lokomotiva! Kakav je bio vagon? Dvo, tro, četvoroosovac? Ima li gdje kakava dobra slika samog vagona?
Osovinski pritisak pruge? Pretpostavljam da je vagon morao biti dosta težak jer kod šlepanja ako je lagan bi ga šlep povukao?
Tko je održavao prugu? JDŽ/JŽ ili je SLV imala svoj ZOP?
Da li je dolazilo do plavljenja pruge kod velikih vodostaja i poplava Dunava?
Ako se dobro sjećam postojao je i neki dokumentarac o SLV? Možda se može nabaviti?
Molio bih da mi netko pokuša odgovoriti!
Cenjeni mali.paja je sigurno zaslužio brži odgovor a to sam obećao i uvaženom ivanjz. Izvinjavam se ali je stalno nešto iskrsavalo pa nisam stigao ranije.

Prvo oko odnosa JDŽ i SLV. Oni nisu imali nikakav poseban odnos sem što su obe institucije bile u opštoj nadležnosti Ministartava saobraćaja SHS/KJ/FNRJ. Ali pripadale su različitim resorima u okviru ovog ministarstva.
Za objašnjenje tačnog statusa SLV neophodno je da se vratimo malo u prošlost. Dunav je kao međunarodni plovni put još od 1856. godine bio pod nadležnošću internacionalne Dunavske komisije (postoji i dan danas) koja reguliše pitanja slobodne plovidbe na njemu, uključujući i tehnička pitanja.
Kako je Đerdap zbog plićaka i podvodnih stena bio najveća prepreka normalnoj plovidbi na Dunavu krajem XIX veka, po mandatu ove komisije Mađarska je izvršila brojne radove za normalizaciju plovidbe uključujući i izgradnju Sipskog kanala, koji je inače sasvim bio na teritoriji Srbije. Međutim i sa tim radovima plovidba je zahtevala regulisanje, sprovođenje brodova kroz kanale sa posebnim pilotima i pomoćnu vuču u uzvodnom smeru zbog velike brzine vode u kanalima ali i naplaćivanje posebnih taksi od brodova za pokriće troškova tih aktivnosti. Za tu svrhu formirana je posebna administracija za upravu nad plovidbom kroz Đerdap sa sedištem u (tada Mađarskom) gradu Oršavi. Ovakva posebna Đerdapska uprava (pod raznim nazivima i organizacijom) postojala je sve do izgradnje velike brane na Dunavu koja ju je učinila suvišnom. Dakle status SLV je direktno povezan sa ovom upravom i posredno sa Dunavskom komisijom.
Lokomotivsku vuču na Sipskom kanalu su sagradili Nemci u I svetskom ratu jer im je transport Dunavom bio vitalan za ratne operacije u Rumuniji i Turskoj a postojeći način pomoćne vuče pomoću tegljača "Vaškapa" je bio suviše slab. Nakon rata instalicije lokomotivske vuče su pripale Kraljevini Srbiji tj. SHS kao ratni plen ali ih ona nije mogla koristiti za međunarodnu plovidbu bez odgovarajuće odluke Dunavske komisije i uključivanja u okvir Đerdapske uprave. S obzirom da je lokomotivska vuča bila superiorna u odnosu na ostale sisteme i da je predstavljala vitalan element plovidbe kroz Đerdap njeno korišćenje bi Kraljevini SHS dalo suviše veliki uticaj, što se većini drugih podunavskih zemalja i Francuzima, Englezima i Italijanima (koji su kao velike sile bile članice Dunavske komisije) nije baš sviđalo. Oni su tražili se ove instalacije smatraju međunarodnim vlasništvom, što naša vlada nije htela ni da čuje. Na kraju je ipak bilo jasno: to je sagradila neprijateljska vojska, a ne neka civilna institucija, na okupiranoj teritoriji, prema tome to je bez ikakve sumnje bio ratni plen Srpske vojske tj. neotuđiva imovina Kraljevine SHS. Zato je tek 1928., nakon neophodnih popravaka ponovo aktivirana lokomotivska vuča u Sipskom kanalu tj. formirana SLV ali kao kompromis u sledećoj formi. SLV pripada našoj državi ali je ona iznajmljuje (za vrlo pristojnu naknadu) međunarodnoj Đerdapskoj administraciji na određeni vremenski period. Dakle SLV je bio pod upravom međunarodne administracije. Istina Tehnički servis (deo koji je bio zadužen i za SLV) Đerdapske uprave je premešten iz Oršave u Tekiju, dakle na teritortiju Jugoslavije kao još jedan ustupak našoj vladi.
Ovakvo stanje je ostalo do 1952/53. Posle II svetskog rata SSSR je preuzeo dominantnu ulogu u Dunavskoj komisiji, ali je rezolucija Informbiroa paralisala rad Đerdapske administracije. Naša država je iskoristila problematičnu sitaciju i 1952 godine preuzela samostalno upravu nad SLV. Istočne zemlje su jako protestvovale ali zapadne su u ovoj sitaciji podržale nas pa je 1953. novostanje "aminovano", Đerdapska uprava je izgubila međunarodni status i podeljena je između nas i Rumuna. Od tada je SLV bio u okviru naše uprave a koja je bila posebna organizacija u okviru uprave rečnog saobraćaja pod Ministarstvom saobraćaja FNRJ.

Možda je ovo i malo preopširno ali hetao sam da objasnim da je SLV bila veoma specifična institucija u pogledu statusa i funcije, i zbog toga potpuno odvojena od JDŽ.

U nastavku idu odgovori i na ostala pitanja.

mali.paja
Direktor železnice
Poruke: 1855
Pridružen: 09 Jul 2012, 11:38
Kontakt:

Re: Sipska vuča

Poruka od mali.paja »

Hvala na odgovoru! Jedva čekam nastavak. Do tada još 1 pitanje. Da li je možda i sa druge strane Dunava nešto slično bilo i kod Rumunja?

sdz361
Mašinovođa
Poruke: 159
Pridružen: 02 Apr 2012, 17:19
Kontakt:

Re: Sipska vuča

Poruka od sdz361 »

Evo obećanog nastavka uz odgovor na pitanje. Na rumunskoj strani nije bilo ničeg sličnog jer se Sipski kanal nalazio isključivo na srpskoj strani obale, rumunska je tu bila viša i dosta nezgodnija za radove, pa je plovni put izmešten potpuno na desnu obalu. Na ovom mestu se uz rumunsku obalu nije vršila plovidba brodovima. Kod drugih kraćih prokopanih kanala nije bilo potrebe za pomoćnom vučom.

Ova pruga nije imala stanice u železničkom smislu. Pruga je išla od početka kanala gde su uz pomoć posebnog mosta brodovi prihvatali uže sa vagona i išla do kraja kanala gde je posada jednostavno otkačinjala uže sa broda, koje je zatim namotavano na vagon. Ali na krajevima pruge nije bilo nikakvih dodatnih koloseka. Jedina kolosečna postrojenja su bila skoro na sredini pruge, bliže nizvodnom početku kanla, gde je postojao kolosek za namirenje i na kome su lokomotive mogle da se mimoiđu, kao i kolosek za ložionicu. Tu je bio i objekt uprave SLV. To je jedino što bi moglo da se nazove stanicom u železničkom smislu. Dakle ova specifična železnička pruga je imala samo jedno službeno mesto i to ne na krajevima, već otprilike na sredini pruge. Kad je pruga ponovo osposobljavana 1926. (Nemci su sagradili 1800 m koloseka) dograđeno je još nešto preko 400 m da bi i slabiji brodovi lakše stizali do mosta za zakačinjanje užeta) Tada je i drugi kolosek kod uprave je takođe produžen, tako da je na jednom delu praktično dobijena dvokolosečna pruga. To je omogućavalo brže mimoilaženje lokomotive koja uzvodno vuče brod sa onom koja se nizvodno vraća tj. skraćivao se obrt lokomotiva i samim tim prevozna moć kanala. Prema slikama bi se reklo da je ovaj paralelni kolosek i kasnije produžavan, ali da nikad nije bio na celoj dužini. Krajevi pruge su verovatno uvek bili jednokolosečni, što je u ostalom i logično jer kod ovakve organizacije kretanja lokomotiva i njihovog brojnog stanja ekonomičnije je da se mimoilaze tokom vožnje a ne na krajnim stanica (što je uvek povezano sa nekim čekanjima tj. gubitkom vremena).

Nastavak sledi

Korisnikov grb
ivanjz
Uber minister
Poruke: 5716
Pridružen: 30 Mar 2012, 11:18
Kontakt:

Re: Sipska vuča

Poruka od ivanjz »

Sipska vuča.

http://www.google.com
Prilozi
SipskaVuca.jpg
SipskaVuca.jpg (45.86 KiB) Pregledano 3534 puta

mali.paja
Direktor železnice
Poruke: 1855
Pridružen: 09 Jul 2012, 11:38
Kontakt:

Re: Sipska vuča

Poruka od mali.paja »

Malo sam proučavao ovu SLV pa sam vidio dosta interesantnih podataka o lokomotivama. Dipl. ing. Nedeljko Brdar navodi podatke o svim lokomotivama koje su bile na SLV. Među prvima su lokomotive T9 broj 7315 i 7373 kasnije dobile JDŽ seriju i broj 154-001 i 154-002. Pospichal ih nigdje ne spominje na SLV. U njegovim podacima je lokomotiva bila i na HDŽ za vrijeme rata. O lokomotivama 79-27 i 79-58 smo pisali na forumu. O ovim ili bolje reći ovoj seriji lokomotiva pripremam jedan tekst. Sljedeće lokomotive na popisu su CFR 50-076 i CFR 50-077. Rumunske lokomotive na Đerdapu na srpskoj/jugoslavenskoj strani Dunava? I na kraju serija 30 i to brojevi: 011, 016, 029, 031 i 034.
Za sad toliko. Pripremam i još nekoliko dodatnih pitanja.

mali.paja
Direktor železnice
Poruke: 1855
Pridružen: 09 Jul 2012, 11:38
Kontakt:

Re: Sipska vuča

Poruka od mali.paja »

Počinjem opet sa pitanjima! Da li možda postoji gdje kakava slika sa lokomotivama T 9 7315 ili T 9 7373/JDŽ154-001 ili JDŽ154-002. Bilo bi poželjno na SLV ali može i negdje drugdje. To bi se odnosilo samo na jednu od ove 2 lokomotive ili mogu obje. Slika te serije imam. Imama čak i model te lokomotive u mjerilu HO 1/87 od firme Liliput.
Da li postoji kakava slika lokomotiva CFR 50-076 ili 50-077. CFR je imala skoro identično obilježavanje parnih lokomotiva kao i DR? Da li ve lokomotive imaju kakve veze sa naše 3 lokomotive serije 33 broj 178, 179 i 230 koje su od DR serije 50 za razliku od ostalih lokomotiva koje su bile od serije 52?
Interesantno je da je lokomotiva SLV 30-011 završila u Ljubljani? Lokomotive 30-029 i 30-031 se navode samo na SLV?
Postoji li kakav podatak koliko je u nekom momentu bilo najviše lokomotiva na SLV?

mali.paja
Direktor železnice
Poruke: 1855
Pridružen: 09 Jul 2012, 11:38
Kontakt:

Re: Sipska vuča

Poruka od mali.paja »

Stavljam ovdje link o prvoj seriji lokomotiva koje su bile na SLV. Ukoliko admin smatra da ovo nije za temu SLV neka onda isto makne.

http://www.zeleznice.in.rs:8080/forum/v ... 202#p16202

Korisnikov grb
ivanjz
Uber minister
Poruke: 5716
Pridružen: 30 Mar 2012, 11:18
Kontakt:

Re: Sipska vuča

Poruka od ivanjz »

Jedna od lokomotiva sa sipske vuče.

http://www.google.com
Prilozi
Sipska.jpg
Sipska.jpg (96.13 KiB) Pregledano 3475 puta

Korisnikov grb
ivanjz
Uber minister
Poruke: 5716
Pridružen: 30 Mar 2012, 11:18
Kontakt:

Re: Sipska vuča

Poruka od ivanjz »

Sipska vuča.

http://www.google.com
Prilozi
Djerdap.jpg
Djerdap.jpg (78.7 KiB) Pregledano 3385 puta

sstrela
Pružni radnik
Poruke: 9
Pridružen: 30 Mar 2012, 23:03
Kontakt:

Re: Sipska vuča

Poruka od sstrela »

Slika
Slika
Lokomotive sipske vuce su dobro pokrivene slikama, ali sta je sa vagonima sa vitlom? Na slikama se vidi kabina i to da su maslinaste boje, ali nigde nema slike one druge strane ka brodu. Ove slike sam iskopao iz jednog starog zeleznickog casopisa i nazalost lose su ali se nesto moze naslutiti...u casopisu je i lep prikaz kako je tekla dnevna sluzba na ovoj mini zeleznici, pa ako nekog zanima mogu to da objavim u kondenzovanoj formi...

Pošalji Odgovor

Povratak na “Istorija pruga normalnog koloseka u Srbiji”

Ko je na vezi

Korisnika pregleda ovaj forum: Nema registrovanih korisnika i 9 gostiju